Bog Otac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bog Otac (grč. Θεός Πατήρ, lat. Deus Pater), u hrišćanstvu, prvo je lice Svete Trojice, odnosno prva od tri ipostasi Boga. On je svedržitelj, tvorac neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog. Bog Otac je načelo jedinstva Svete Trojice.

Dogma o Bogu Ocu je zabilježena u prvom članu Nikejskog simbola vjere:

Vjerujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.

Teološka disciplina koja se bavi proučavanjem Boga Oca kao prve ipostasi Svete Trojice naziva se paterologija ili patriologija.[1][2] Paterologiju, odnosno patriologiju ne bi trebalo mešati sa patrologijom, odnosno patristikom.

Sveta Trojica[uredi | uredi izvor]

Hrišćanska dogmatika uči da Otac od vječnosti rađa Sina i ishodi Svetog duha. Otac je uzrok u Trojici, što nikako ne znači da je postojao prije dvojice. Istinsko postojanje Oca jeste jedino kao Oca Sinu i Oca Duhu. Crkva vjeruje u jednog Boga (u jednu suštinu), koji je u trima savršenim ipostasima (trima savršenim licima).

Otac nije neki drugi bog u odnosu na Sina, koji se rađa od Oca, i na Svetog duha koji iz njega ishodi. Dakle, sva tri lica — Otac, Sin i Sveti duh — u Svetoj Trojici imaju jednu istu suštinu, pa pravoslavna teologija postavlja jedinstvo i trojičnost Božju na isti nivo. Razlika među božanskim licima (ipostasima) zasniva se samo na razlici njihovih ličnih svojstava.

Lično svojstvo[uredi | uredi izvor]

Svaki od tri ipostasa Boga ima svoje lično svojstvo.

Svojstvo Oca jeste nerođenost. Otac je izvor (trojičnih odnosa) iz kojeg ipostasi dobijaju svoj određeni karakter. On je, kao prva ipostas u Svetoj Trojici, po svom ličnom svojstvu bespočetan, bezuzročan, nestvoren, nerođen, nesazdan, on je Bog sam od sebe, dok Sin i Sveti Duh proizlaze bespočetno i vječno od Oca — jedinstvo Svete Trojice održava monarhija Oca.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Barackman 2001, str. 129.
  2. ^ Rippee 2018, str. 1-2.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]