Božena Njemcova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Božena Njemcova
Lični podaci
Datum rođenja(1820-02-04)4. februar 1820.
Mesto rođenjaBeč, Austrijsko carstvo
Datum smrti21. januar 1862.(1862-01-21) (41 god.)
Mesto smrtiPrag, Austrijsko carstvo

Božena Njemcova (češ. Božena Němcová), rođena kao Barbora Novotna, odnosno ubrzo Panklova; (Beč, 4. februar 1820Prag, 21. januar 1862), bila je češki pisac. Smatra se osnivačem savremene češke proze.

Statua Božene Njemcove u Čehovom parku u Olomoucu

Biografija[uredi | uredi izvor]

Prezime Panklova je stekla nakon udaje njene majke Novotne za Johana Pankla, 1820. godine. 1821. Panklovi su se preselili u Ratiborice, a sa njima je došla i njena baka – Magdalena Novotna (češ. Magdaléna Novotná) koja je na malu Barunku imala jak uticaj; kada je odrasla, Božena Njemcova je idealizirala svoju baku i napisala je svoje najpoznatije delo „Baka“.

Od 1826. godine, posećivala je školu u Hvalkovicama, a od 1830. godine u Češkoj Skalici.

1837. roditelji joj nalaze mladoženju – Jozefa Njemeca (1805.–1879) i već te godine su se uzeli. Jozef Njemec radio je kao finansijski komesar (carinik). Njegovim nadređenim nisu se sviđale njegove rodoljubive aktivnosti, i zato je često prekomandovan i porodica se seljakala s njim. Brak nije bio srećan - Jozef Njemec je bio grube, autorativne naravi.

Grob Božene Njemecove na Višegradu

1841. godine je živela u Pragu i pod uticajem prijatelja počela je da piše češki. 1843. se odselila sa mužem u Domažljice i tu se narodnosno angažuje. 1850. godine je njen suprug bio premešten u Ugarsku a 1853. godine je izgubio položaj i platu i ona je tražila često bespomoćno pomoć u Pragu. U to doba je napisala „Baku“.

1853. godine umro je njen sin Hinek i posle njegove smrti su nastavljene svađe sa njenim mužem koji je podneo i zahtev za razvod braka koji je posle bio povukao.

U jesen 1861. godine Njemcova napušta svoga supruga i odlazi u Litomišl i u to doba je u finansijskoj krizi i već značajno obolela vraća se u Prag i posle kratkog vremena umire.

Ona je ceo svoj život provela u bedi i vrlo je često gladovala i iz njene korespondencije saznajemo da je bila prinuđena tražiti pomoć od rodoljubivih krugova. Neuspešnost ove pomoći kontrastuje se sa raskošnim pogrebom koji joj je priređen od strane rodoljuba i posmrtne slave koju je dobila. Sahranjena je u Pragu na Višehradu.

Datum rođenja[uredi | uredi izvor]

Neki od autora literature činjenica imali su hipotezu da je Božena Njemcova bila vanbračno dete kneginje Katerine Zahanjske ili njene sestre Doroteje. Za ovu hipotezu svedoči ne samo velika sličnost sa ovom kneginjom već i njena neobična dobrota prema spisateljici Boženi Njemcovoj ali i pričinjavajuće viši vek koji se u alternativi navodi kao 1816. ili 1817. dok su na drugoj strani jaki argumenti protiv ove spekulacije (npr. Sličnost Božene Njemcove sa svojom sestrom), tako da se ova hipoteza među piscima smatra netačna.

Dela[uredi | uredi izvor]

Spomen ploča na kući u kojoj je Njemcova umrla na Prikope u Pragu

Poezija[uredi | uredi izvor]

Prva dela su joj bile pesme, od kojih su neke bile pisane na nemačkom:

  • Slavno jutro (Slavné ráno)
  • Češkim ženama (Ženám českým)
  • Moja domovina (Moje vlast)

Njene glavne priče i druga kraća proza[uredi | uredi izvor]

  • Baruška (Baruška)
  • Četiri doba (Čtyry doby, odnosno Čtyři doby)
  • Devet krstova (Devět křížů)
  • Divlja Bara (Divá Bára)
  • Duga noć (Dlouhá noc)
  • Dobar čovek (Dobrý člověk)
  • Domaća bolest (Domácí nemoc)
  • Pisma iz Františkove banje (Dopisy z lázní Františkových)
  • Domaćica na reč razgovora (Hospodyně na slovíčko)
  • Siromašni ljudi (Chudí lidé – stvara novi tip junaka, mada iz sredine u kojoj se sreću razni društveni slojevi)
  • Kuće ispod gora Chyže pod horami
  • Karla (Karla) – odigrava se u hodskom selu Straži
  • Pisma prijatelja prijateljici Listy přítele přítelkyni
  • Narodne bajke i pripovetke (Národní báchorky a pověsti) – prerađene češke priče, sedam svezaka
  • Seoska slika (Obrázek vesnický)
  • O dvanaest malih meseca (O dvanácti měsíčkách)
  • Gospodin učitelj (Pan učitel) – poslednja dovršena priča
  • Rozarka (Rozárka)
  • Seoska politika (Selská politika)
  • Sestre (Sestry)
  • Snažni Ctibor (Silný Ctibor )
  • Slovačke priče i pripovetke (Slovenské pohádky a pověsti)

Veća prozna dela[uredi | uredi izvor]

Prva strana"Bake“ od Boženi Njemcove, izdanja iz 1913. godine
Prag, ctatua Božene Njemcove
  • Baka (Babička) (1855) – napisano nakon smrti sina Hunka (autorka je očito tražila utehu u pisanju ovog dela). Opisuje svoja sećanja na detinjstvo u ratiborskoj dolini. Centralna figura dela je baka – jako idealizovana, postala je simbol dobrote i ljubavi. Knjiga počinje dolaskom bake u Staro Bjelidlo. Sledeća poglavlja opisuju usamljenički život i stanovnike ratiborke doline. Baka svojom moralnom vrednošću znatno nadamašuje ostale ljude (iz svih slojeva). Većina likova (uključujući i kneginju, koja je takođe znatno idealizovana), istorijske su ličnosti. Delo ja optimistično, i pored bakine smrti. Pojavljuje se i lik, koji se manje-više ne uklapa u kompoziciju dela – luda Viktorka. Mlada kontesa Hortenzija, koja kao da u ovom delu pruža određenu realnost stvarnog sveta. Njemcova je dala delu podnaslov Slike seoskog života.
  • Selo pod planinom (Podhorská vesnice) – realističan prikaz sela, u kom je objedinjen svet čeških plemića i ljudi u Šumavi i slovenskih drotara
  • Na zamku i u podgrađu (V zámku a podzámčí)

Putopisi[uredi | uredi izvor]

  • Iz Ugarske (Z Uher)
  • Uspomene sa putovanja po Ugarskoj (Vzpomínky z cesty po Uhrách)
  • Slike iz slovačkog života (Obrazy ze života slovenského)
  • Krajevi i šume Slovačke (Kraje a lesy na Slovensku)

Iz Domažlica[uredi | uredi izvor]

  • Slike iz okoline Domažlica (Obrazy z okolí Domažlického) – publicistička proza
  • Seoska svadba u okolini Domažlica (Selská svatba v okolí Domažlic)
  • O narodnom lečenju na Domažlicama (O prostonárodním léčení na Domažlicku)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]