Božur
| Božur | |
|---|---|
| |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Red: | Saxifragales |
| Porodica: | Paeoniaceae |
| Rod: | Paeonia L. |
| Vrste | |
|
| |
Božur (lat. Paeonia) je rod višegodišnjih biljaka iz istoimene porodice (Paeoniaceae). [1] To je zeljasta ili poludrvenasta biljka sa podzemnim krtolasto zadebljalim stablom, sa dvojno, trojno ili višestruko deljenim, naizmenično raspoređenim listovima. Cvet je krupan, pojedinačan, polusimetričan, crveno-roze boje. Plod je u obliku meška sa većim brojem krupnog semena. Cveta na proleće od marta do maja. Razne vrste božura rastu divlje i gaje se kao naše omiljeno narodno cveće. Nekad u školskoj, a danas samo u narodnoj medicini upotrebljava se cvet, ređe krtola i seme (Paeoniae flos, tuber et semen), za lečenje padavice, velikog kašlja, za umirivanje uzbuđenog nervnog sistema, za lečenje hemoroida i dr. Biljka je otrovna i nije dovoljno ispitana ni hemijski ni klinički. U narodu se još ponegde upotrebljava božur kao lek. Nisu retki slučajevi trovanja, jer nestručnjaci ne znaju ni dozu ni način upotrebe božura. U korenu ima tanina, etarskog ulja, masti, šećera, nekih alkaloida i drugih nepoznatih sastojaka. Homeopatska medicina upotrebljava svež koren.
U cvetu ima tanina i peonidina (jedna glikozidna antocijanska boja). On se upotrebljavao nekad protiv epilepsije, a danas još ponegde protiv grčevitog kašlja i kao sastojak čaja za dimljenje i kađenje astmatičara.
U semenu ima masnog ulja, šećera, tanina, smole i boje. I ono se nekad upotrebljavalo protiv epilepsije. Izaziva povraćanje. Kod nas ga upotrebljavaju žene za uređivanje menstruacije, i tako najlakše dolazi do trovanja.[2]
Ne preporučuje se upotreba božura za lečenje.
U Srbiji postoji pet vrsta zaštićenog divljeg božura:[3]
- obični božur (lat. Paeonia officinalis) na Tari, Golini (kod Zaječara)
- banatski (lat. Paeonia banatica) sa staništem u Deliblatskoj peščari
- stepski, uskolisni ili tankolisni božur (lat. Paeonia tenuifolia)
- muški božur (lat. Paeonia corallina)
- kosovski božur (lat. Paeonia peregrina) najrasprostranjeniji, sa staništem u istočnoj Srbiji
Narodna imena[uredi | uredi izvor]
Narodna imena za Paeonia officinalis: arapče, božurak, božurić, brozgva, devetak, duhovska ruža, ženski božur, kraljev cvijet, kurjak, mačur, prstenik, trojačke rože, trojaška rožica, turkarica.
Za Paeonia corallina: božur, mosur, muški božur, planinski božur, trava od tri roščića, crljeni božur.
Za Paeonia peregrina: bažur, božur, brozgva, kosovski božur.
Vrste[uredi | uredi izvor]
- Zeljaste vrste (oko 30 vrsta):[4]
- Paeonia abchasica
- Paeonia anomala
- Paeonia bakeri
- Paeonia broteri
- Paeonia brownii
- Paeonia californica
- Paeonia cambessedesii
- Paeonia caucasica
- Paeonia clusii
- Paeonia coriacea
- Paeonia daurica
- Paeonia emodi
- Paeonia hirsuta
- Paeonia intermedia
- Paeonia japonica
- Paeonia kesrouanensis
- Paeonia lactiflora
- Paeonia macrophylla
- Paeonia mairei
- Paeonia mascula (sinonim Paeonia corallina)
- Paeonia obovata
- Paeonia officinalis
- Paeonia parnassica
- Paeonia peregrina
- Paeonia rhodia
- Paeonia sinjiangensis
- Paeonia sterniana
- Paeonia steveniana
- Paeonia tenuifolia
- Paeonia tomentosa
- Paeonia veitchii
- Paeonia wittmanniana
- Drvenaste vrste (oko 8 vrsta)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 156. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ Čajkanović, Veselin (1994). Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama. Beograd: Srpska književna zadruga.
- ^ Zavod za zaštitu prirode Srbije: „Sačuvajmo divlje božure u Srbiji“[mrtva veza], pristup 17.5.2013
- ^ „Catalogue of Life”. Arhivirano iz originala 16. 04. 2018. g. Pristupljeno 15. 1. 2020.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jovan Tucakov: Lečenje biljem.
- Dragoslav Životić i Dragana Životić: Lekovito bilje u narodnoj medicini.
