Božurište

Koordinate: 42° 45′ S; 23° 12′ I / 42.75° S; 23.2° I / 42.75; 23.2
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Božurište
bug. Божурище
Pravoslavna crkva u Božurištu
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSofijska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 5.230 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate42° 45′ S; 23° 12′ I / 42.75° S; 23.2° I / 42.75; 23.2
Aps. visina573 m
Božurište na karti Bugarske
Božurište
Božurište
Božurište na karti Bugarske
Veb-sajt
www.bozhurishte.bg

Božurište (bug. Божурище) grad je u Republici Bugarskoj, u zapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Božurište u okviru Sofijske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Božurište se nalazi u zapadnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 14 km severozapadno, pa je to važno predgrađe glavnog grada.

Reljef: Oblast Božurišta se nalazi u zapadnom delu Sofijske kotline. Sam grad je na približno 570 m nadmorske visine.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Božurištu je oštriji oblik konitnentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Kroz Božurište protiče više manjih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Božurišta je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Božurišta je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

U mestu se pre Drugog svetskog rata nalazio sofijski aerodrom Božurište.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. g. Božurište je imalo preko 5.000 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad ima porast stanovništva usled širenja gradskog područja Sofije.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vreme", Beograd 1934.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]