Boljšoj teatar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Boljšoj teatar
Boljšoj teatar u Moskvi posle renoviranja, 2012.
LokacijaMoskva
 Rusija
Otvoreno1825.
Veb-sajt
www.bolshoi.ru

Boljšoj teatar (rus. Большой театр — „Veliki teatar”) je istorijski teatar u Moskvi, Rusija, koji je izgradio arhitekta Osip Bove, u kome se održavaju predstave baleta i opere.[1] Boljšoj balet i Boljšoj opera se nalaze među najstarijim i najboljim baletskim i operskim pozorištima na svetu. Teatar je začetnik kompanije Boljšojske baletske Akademije, vodeće svetske škole baleta.

Boljšoj teatar je bio zatvoren u periodu od 2005. do 2011. kada je izvršena detaljna rekonstrukcija. Zgradi je vraćen izgled pre sovjetskih intervencija, povraćena je akustika sale i dupliran je raspoloživ prostor podzemnom dogradnjom. Rekonstrukcija je koštala oko 700 miliona američkih dolara.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pozorište je 1776. osnovao knez Petar Urusov i Mihail Madoks. Predstave su održavane u privatnim domovima, ali 1780. su počele da se prikazuju i predstave i opere. Katarina II je dala dozvolu jednoj firmi da organizuje sve predstave u Moskvi, a spektar njenog delovanja ubrzo se proširio na operu, ples i dramu.[1]

Auditorijum Boljšoj teatra, 2005.

Danas postojeća zgrada je sagrađena na Pločniku teatra 1824. da bi zamenila Petrovka teatar, koji je izgoreo u požaru 1825.[1] Izgradio ga je arhitekta Andrej Mihailov, koji je u blizini sagradio Mali teatar 1824.

U to vreme svi ruski teatri su bili pod carskim vlasništvom. Moskva i Sankt Peterburg su imali po dva teatra, jedan namenjen za operu i balet (oni su bili poznati kao „Boljšoj” teatri, i jedan za dramske predstave (tragedije i komedije). Kako su opera i balet smatrani otmenijim nego drama, operske kuće su nazvane „Veliki Teatri” („boljšoj” je ruska reč koja znači „veliko”) a dramski teatri su nazvani „Mali teatri”.

Originalni naziv Boljšoj teatra bio je „Carski Boljšoj teatar Moskve”, dok je Sankt Peterburški Boljšoj teatar (uništen 1886), bio nazvan „Carski Boljšoj kameni teatar”.

Moskovski teatar je svečano počeo sa radom 18. januara 1825. sa baletskom predstavom Ferdinanda Sora. Do tada su izvođena samo dela ruskih stvaralaca, a strani kompozitori su uvedeni u repertoar oko 1840. Požar koji je izbio 1853. izazvao je veliku štetu. Rekonstrukciju je uradio Alberto Kavos, sin Katarine Kavos, operske pevačice. Teatar se ponovo otvoren 1856. U toku Drugog svetskog rata teatar je oštetila bomba, ali je ubrzo popravljen.

Hronologija[uredi | uredi izvor]

Slika teatra iz 19. veka
  • 28. marta 1776. osnivanje Boljšoga teatra
  • 30. decembra 1780. otvaranje Petrovskog teatra
  • 8. oktobra 1805. požar uništava Petrovski teatar
  • 1806. teatar dobija zvanje Imperatorski
  • 13. aprila 1808. otvaranje novog Arbatsko-imperatorskog teatra
  • 1812. požar uništava teatar
  • 1821—1824. gradnja novog teatra po planu O. Bove
  • 6. januar 1825. otvaranje Boljšoga petrovskog teatra
  • 1843. rekonstrukcija po planu A. Nikitina
  • 11. marta 1853. požar
  • 14. maja 1855. obnova po planu A. Kasova
  • 20. avgusta 1856. otvaranje
  • 16. decembra 1888. premijera Musorgskove opere „Boris Godunov"
  • 1895. sveobuhvatna obnova
  • 10. oktobra 1901. premijera opere Rimskog-Korsakova „Pskovitjanka“
  • 20. februara 1917. uzimanje imperatorskog statusa
  • 12. decembra 1919. pokušaj zatvaranja teatra
  • 18. februara 1921. otvaranje Betovnove sale
  • 1921—1923. rekonstrukcija pod vođstvom I. Rerberga
  • februar 1922. rešenje prezidijuma o nastavku rada teatra
  • 1935. premijera Šostakovičeve opere „Ledi Makbet Mcenskog okruga"
  • 1937. Boljšoj teatar nagrađen redom Lenjina
  • 15. aprila 1941. rekonstrukcija
  • 1941. evakuacija teatra u Kjubišev
  • 28. oktobra 1941. zgradu su bombardovali nacisti
  • 26. septembra 1943. prva predstava nakon evakuacije
  • od 1960. rekonstrukcija
  • 1961. teatar dobija razstavu u kongresnom dvoru Kremlja
  • 1968. premijera Hačaturjanovog baleta „Spartak"
  • 1975. završene obnove za 200-godišnjicu
  • 1976. po drugi put nagrađen redom Lenjina
  • 29. novembra 2002. otvaranje nove sale
  • 1. jula 2005. rekonstrukcija započeta
  • 28. oktobra 2011. rekonstrukcija završena

Napomene[uredi | uredi izvor]

  • Boljšoj kameni teatar je postojao u Sankt Peterburgu. Nalazio se pored Cirkuskog teatra (ponovo izgrađenog 1860. kao Marinski teatar, ali je bio zamenjen oko 1890. sadašnjom zgradom Sankt Peterburškog konzervatorijuma. U Sankt Peterburškom Boljšoj teatru su premijerno prikazane prve velike ruske opere Mihaila Glinke „Život za cara“ i „Ruslan i Ljudmila“.
  • Boljšoj Balet ima svoj ogranak u Boljšoj pozorišnoj školi u Brazilu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 161. ISBN 86-331-2075-5.