Braga

Koordinate: 41° 32′ 39″ S; 8° 25′ 19″ Z / 41.544167° S; 8.421944° Z / 41.544167; -8.421944
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Braga
port. Braga
Središte Brage
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Portugalija
OkrugBraga
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.193.349
 — gustina1.053,62 st./km2
Urbano područje170.250
Aglomeracija (2007.)826.833
Geografske karakteristike
Koordinate41° 32′ 39″ S; 8° 25′ 19″ Z / 41.544167° S; 8.421944° Z / 41.544167; -8.421944
Aps. visina180 m
Površina183,51 km2
Braga na karti Portugalije
Braga
Braga
Braga na karti Portugalije
Poštanski broj47hh
Pozivni broj+(351) 253
Veb-sajt
www.cm-braga.pt

Braga (port. Braga) je treći po veličini i značaju grad u Portugaliji, smešten u njenom severozapadnom delu. Grad je sedište istoimenog okruga Braga, kao i istorijske oblasti Minjo.

Braga je istovremeno jedan od najstarijih gradova i jedan od najsavremenijih gradova u Portugaliji, sa najbržim rastom i privrednim razvojem.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Braga se nalazi u severozapadnom delu Portugaliji. Od glavnog grada Lisabona grad je udaljen 370 kilometara severno, a od Portoa je udaljen 55 kilometara severoistočno.

Reljef: Braga se nalazi u brežuljkastom području severozapadnog dela Iberijskog poluostrva, poznatog kao Minjo. Dato područje je plodno i gusto naseljeno. Nadmorska visina grada je oko 180 m.

Klima: Klima u Bragi je blaga umereno kontinentalna klima sa značajnim uticajem Atlantika i Golfske struje (velike količine padavina).

Vode: Braga ne leži ni na jednoj reci, ali severno od grada protiče rečica Kavado.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad ima dugu istoriju, a dato područje je naseljeno još u praistoriji. Tada je na datom mestu živelo pleme Brakari (poreklo naziva grada). 136. godine p. n. e. područje je zaposeo stari Rim. Za vreme Rimljana na datom mestu obrazovan grad Avgusta Brakara, koja je bila tadašnje sedište oblasti Galicija. U vreme poznog Rima grad je bio veoma razvijen i velik za tadašnje pojmove. U 4. veku tu je osnovana prva ranohrišćanska arhiepiskopija na području današnje Portugalije.

U prvim vekovima srednjem veka došlo je do pometnje u datom području Iberijskog poluostrva, pa gradom i okolinom vladaju prvo germansko pleme Svevi, pa Vizigoti, pa Arapi (Mavri). 1040. g. hrišćanski vladari Leona su povratili grad i započeli radnje ponovnog uzdizanja grada u versko središte. Braga je u sastavu Portugalije, od njenog osnivanja 1147. godine. Sledeći vekovi su protekli mirno, a u to doba najznačajniji događaji vezani su za delatnost crkve.

Grad nije imao puno koristi od portugalskih pomorskih otkrića i kolonizacije Brazila kao gradovi na jugu. U 18. veku Braga doživljava procvat, kada se grade mnoge crkve i zdanja. Međutim, početkom 19. veka došlo je do kratkotrajne okupacije grada od strana Napoleonove Francuske.

U 20. veku grad se razvio kao jedno od glavnih gradskih središta Portugalije. 1973. godine u gradu je osnovan univerzitet.

Glavna atrakcija Brage je svetilište Santuário do Bom Jesus do Monte, na vrhu brda.[1] To je drugo najposećenije verskog uporišta u Portugaliji, odmah posle Fátime. Stepenište je podeljeno na spratove, a na svakom od njih postoje različiti izvori vode, kao što su one koje se odnose na pet čula i tri vrline (vera, nada, dobrotvorne…). Pogled na grad, naročito u kasno popodne je nezaboravan doživljaj! Kako biste se ponovo spustili na mesto na kome počinju stepenice možete koristiti uspinjače, ili lagano prošetati.

U gradu se nalazi i Međunarodna iberijska laboratorija za nanotehnologiju, u kojoj je radio i srpski fizičar i putopisac Milan Obradović.[traži se izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
2021.
193.349

Po poslednjih procenama iz 2011. godine opština Braga ima oko 182 hiljade stanovnika, od čega oko 175 hiljada živi na gradskom području. Međutim, sa prigradskim naseljima grad je znatno veći - oko 830 hiljada stanovnika.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Braga”. Putuj sigurno. Arhivirano iz originala 27. 01. 2020. g. Pristupljeno 27. 1. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]