Branjevo (grad)

Koordinate: 54° 23′ 00″ S; 19° 50′ 00″ I / 54.383333° S; 19.833333° I / 54.383333; 19.833333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Branjevo
polj. Braniewo
Branjevo - Bazilika svete Katarine.
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Poljska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.17.455
 — gustina1.406,53 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate54° 23′ 00″ S; 19° 50′ 00″ I / 54.383333° S; 19.833333° I / 54.383333; 19.833333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina12,41 km2
Branjevo na karti Poljske
Branjevo
Branjevo
Branjevo na karti Poljske
Poštanski broj14-500
Pozivni broj55
Registarska oznakaNBR
Veb-sajt
http://www.braniewo.pl/

Branjevo (polj. Braniewo) grad je u Poljskoj u varminjsko-mazurijskom vojvodstvu, sedište povjata. Kroz grad protiče reka Paseleka. U njemu živi 18.800 stanovnika (2001), a njegova površina iznosi 12 km².

  • Poštanski kod je od 14-500 do 14-506
  • Pozivni broj je (+48) 55
  • Grad se nalazi na koordinatama 54° 23' N 19° 50' E
  • Registarske tablice su NBR
  • Gradonačelnik je Henrik Mrozinski (2004)
Poljska je od 1999. godine podeljena na 16 oblasti koje se nazivaju vojvodstva (polj. województwa)

.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad je nastao 1240. na mestu drevnog pruskog naselja Brusebergue (koje je nastalo oko krstaškog zamka). 1260. naselje je potpuno uništeno usled pruskog ustanka. 1274. grad Braunsberg (na poljskom je zvan Brunsbergą) je ponivno podignut i 1. aprila 1284. od biskupa dobio status grada. U tom periodu grad je bio važan trgovački centar. Branjevo je već od XIV veka cilo član Hanze. Godine 1945. Branjevo je u velikoj meri uništeno od strane Crvene armije. Posle Drugog svetskog rata grad je dobio slovenski naziv - Branjevo (Braniewo).

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
2012.
17.455
  • 1875: 10.796 stanovnika
  • 1880: 11.542 stanovnika
  • 1900: 12.497 stanovnika
  • 1910: 13.601 stanovnika
  • 1925: 13.893 stanovnika
  • 1933: 15.325 stanovnika
  • 1939: 21.142 stanovnika
  • 2001: 18.800 stanovnika

Atrakcije[uredi | uredi izvor]

  • Bazilika svete Katarine
  • Crkva svete Trojce (grčko-katolička)
  • Ulazna kula davnog biskupskog zamka
  • ostaci gradskih zidina


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]