Brodnjica
Brodnjica polj. Brodnica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Kujavsko-Pomorje |
Status grada | 1298 |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 28.580 |
— gustina | 1.234,56 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 53° 15′ S; 19° 24′ I / 53.25° S; 19.4° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 95 m |
Površina | 23,15 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Vaclav Derlicki |
Pozivni broj | 56 |
Registarska oznaka | CBR |
Veb-sajt | |
brodnica.pl |
Brodnjica (polj. Brodnica) grad je u Poljskoj u kujavsko-pomorskom vojvodstvu, sedište povjata. U gradu živi 27.731 stanovnika (1.1. 2010).
.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvi podaci o gradu Brodnjica potiču iz 29. septembra 1298. godine. Oko grada 1320. su počeli da se zidaju dvostruki bedemi koji su završeni zajedno sa glavnim kapijama 1370. godine. Krstaški zamak na tom terenu je najverovatnije otpočeo da se gradi 1305, a prva faza izgrdnje je završena 1339. godine. Godine 1380. sagrađena je bolnica i crkva svetog duha, a krajem veka i trg. Grad je uništen u požarima 1553. i 1661. godine. Od 1772. godine Brodnjica se nalazila u granicama Pruske, između 1806. i 1815. pripadala je Varšavskom vojvodstvu, potom opet Pruskoj. Brodnjica je postala sastavni deo Poljske od 1920. godine po Versajskom ugovoru.
Demografija[uredi | uredi izvor]
2010. | 2012. |
---|---|
27.731 | 28.580 |
Atrakcije[uredi | uredi izvor]
- Crkva svete katarine u gotskom stili, građena od 1285. oko 1370
- ostaci krstaškog zamka koji je nastao početkom XIV veka
- fragmenti trga iz XIV veka.
- fragmenti srednjovekovnih gradskih bedema iz XIV i XV veka
Industrija[uredi | uredi izvor]
U gradu je razvijena automobilska industrija. Razvijena je i prehrambena industrija (Fabrika Želatina, industrija mesa Polmeat, mlekara Bromilk...), tekstilna industrija. Drvena i industrija nameštaja su tek u povoju a razvija se i industrija papira.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Kroz grad prolazi put Torunj-Olštin. Grad je povezan i sa Ripinom, Jablonovom Pomorskim i Lidzbarkom. Železnicom je povezan sa Gruđadzom, Đaldovom, Bidgoščom i Laskovicama Pomorskim.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]