Brodnjica

Koordinate: 53° 15′ S; 19° 24′ I / 53.25° S; 19.4° I / 53.25; 19.4
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brodnjica
polj. Brodnica
Brodnjica
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Poljska
Vojvodstvo Kujavsko-Pomorje
Status grada1298
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.28.580
 — gustina1.234,56 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate53° 15′ S; 19° 24′ I / 53.25° S; 19.4° I / 53.25; 19.4
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina95 m
Površina23,15 km2
Brodnjica na karti Poljske
Brodnjica
Brodnjica
Brodnjica na karti Poljske
Ostali podaci
GradonačelnikVaclav Derlicki
Pozivni broj56
Registarska oznakaCBR
Veb-sajt
brodnica.pl

Brodnjica (polj. Brodnica) grad je u Poljskoj u kujavsko-pomorskom vojvodstvu, sedište povjata. U gradu živi 27.731 stanovnika (1.1. 2010).

Poljska je od 1999. godine podeljena na 16 oblasti koje se nazivaju vojvodstva (polj. województwa)

.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pogled na crkvu svete Katarine sa zamka

Prvi podaci o gradu Brodnjica potiču iz 29. septembra 1298. godine. Oko grada 1320. su počeli da se zidaju dvostruki bedemi koji su završeni zajedno sa glavnim kapijama 1370. godine. Krstaški zamak na tom terenu je najverovatnije otpočeo da se gradi 1305, a prva faza izgrdnje je završena 1339. godine. Godine 1380. sagrađena je bolnica i crkva svetog duha, a krajem veka i trg. Grad je uništen u požarima 1553. i 1661. godine. Od 1772. godine Brodnjica se nalazila u granicama Pruske, između 1806. i 1815. pripadala je Varšavskom vojvodstvu, potom opet Pruskoj. Brodnjica je postala sastavni deo Poljske od 1920. godine po Versajskom ugovoru.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
2010.2012.
27.73128.580

Atrakcije[uredi | uredi izvor]

  • Crkva svete katarine u gotskom stili, građena od 1285. oko 1370
  • ostaci krstaškog zamka koji je nastao početkom XIV veka
  • fragmenti trga iz XIV veka.
  • fragmenti srednjovekovnih gradskih bedema iz XIV i XV veka

Industrija[uredi | uredi izvor]

U gradu je razvijena automobilska industrija. Razvijena je i prehrambena industrija (Fabrika Želatina, industrija mesa Polmeat, mlekara Bromilk...), tekstilna industrija. Drvena i industrija nameštaja su tek u povoju a razvija se i industrija papira.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kroz grad prolazi put Torunj-Olštin. Grad je povezan i sa Ripinom, Jablonovom Pomorskim i Lidzbarkom. Železnicom je povezan sa Gruđadzom, Đaldovom, Bidgoščom i Laskovicama Pomorskim.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]