Buštranje (Vranje)
Buštranje | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Grad | Vranje |
Gradska opština | Vranje |
Stanovništvo | |
— 2011. | 487 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 25′ 28″ S; 21° 55′ 23″ I / 42.4244° S; 21.9231° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 652 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Buštranje je naseljeno mesto grada Vranja u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 487 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 592 stanovnika).
Prošlost[uredi | uredi izvor]
Radila je početkom 20. veka srpska osnovna škola u mestu. Njeno otvaranje je tražio narodni poslanik Toma Jovanović 1891. godine na zasedanju odbora Narodne skupštine u Beogradu. Tada je Buštranje veliko i napredno selo, koje je moglo odmah dati 100 đaka u školu. Stanovnici su bistroumni, željni obrazovanja i deca im odlaze daleko od kuće da se školuju.[1] Ministar prosvete Andra Nikolić je podržao zahtev i uskoro je trebalo da se otvori škola u tom mestu na granici. Smenilo se do Prvog svetskog rata nekoliko učitelja: Jovan Popović (1906), Manojlo Sentić (1908-1909), Tihomir Nikolić (1909), Veljko Nikolić (1911), Radule Janković (do 1912), Pavle Milovanović iz Dobanovaca u Sremu (1914).
U mestu je u prvoj polovini 19. veka bilo okupljalište za srpske komite. Tu se od 1903. godine nalazila "četnička kuća" ili kasarna.[2] Kod Buštrinja se masovno prelazila ilegalno granica, tokom komitske akcije. Godine 1903. u jesen prelaz preko granice četnicima pomagao je predsednik opštine Pera Popović sa nekoliko seljana koji su bili "putovođe". Komite njih 20 je vodio kapetan Rafajlović iz Vranja.[3]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Buštranje živi 389 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,7 godina (40,8 kod muškaraca i 46,5 kod žena). U naselju ima 150 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,25.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 1 | 12 | ||
75—79 | 9 | 19 | ||
70—74 | 22 | 23 | ||
65—69 | 21 | 29 | ||
60—64 | 12 | 15 | ||
55—59 | 6 | 10 | ||
50—54 | 14 | 16 | ||
45—49 | 17 | 14 | ||
40—44 | 21 | 12 | ||
35—39 | 17 | 13 | ||
30—34 | 14 | 11 | ||
25—29 | 17 | 14 | ||
20—24 | 13 | 9 | ||
15—19 | 9 | 15 | ||
10—14 | 15 | 11 | ||
5—9 | 14 | 10 | ||
0—4 | 15 | 17 | ||
Prosek : | 40,8 | 46,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 193 | 41 | 133 | 19 | 0 | 0 |
Ženski | 212 | 23 | 135 | 51 | 3 | 0 |
UKUPNO | 405 | 64 | 268 | 70 | 3 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 160 | 101 | 0 | 0 | 37 |
Ženski | 155 | 121 | 0 | 0 | 26 |
UKUPNO | 315 | 222 | 0 | 0 | 63 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 5 | 2 | 0 | 2 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 1 | 0 |
UKUPNO | 0 | 5 | 3 | 1 | 2 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 3 | 5 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 4 | 1 |
UKUPNO | 0 | 0 | 3 | 9 | 2 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 3 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 1 | 0 | 0 | 4 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Narodna skupština", Beograd 1891. godine
- ^ "Zbornik Matice srpske za društvene nauke", Novi Sad 2018. godine
- ^ "Vreme", Beograd 1929. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.