Buštranje (Vranje)

Koordinate: 42° 25′ 28″ S; 21° 55′ 23″ I / 42.4244° S; 21.9231° I / 42.4244; 21.9231
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Buštranje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
GradVranje
Gradska opštinaVranje
Stanovništvo
 — 2011.487
Geografske karakteristike
Koordinate42° 25′ 28″ S; 21° 55′ 23″ I / 42.4244° S; 21.9231° I / 42.4244; 21.9231
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina652 m
Buštranje na karti Srbije
Buštranje
Buštranje
Buštranje na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Buštranje je naseljeno mesto grada Vranja u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 487 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 592 stanovnika).

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Radila je početkom 20. veka srpska osnovna škola u mestu. Njeno otvaranje je tražio narodni poslanik Toma Jovanović 1891. godine na zasedanju odbora Narodne skupštine u Beogradu. Tada je Buštranje veliko i napredno selo, koje je moglo odmah dati 100 đaka u školu. Stanovnici su bistroumni, željni obrazovanja i deca im odlaze daleko od kuće da se školuju.[1] Ministar prosvete Andra Nikolić je podržao zahtev i uskoro je trebalo da se otvori škola u tom mestu na granici. Smenilo se do Prvog svetskog rata nekoliko učitelja: Jovan Popović (1906), Manojlo Sentić (1908-1909), Tihomir Nikolić (1909), Veljko Nikolić (1911), Radule Janković (do 1912), Pavle Milovanović iz Dobanovaca u Sremu (1914).

U mestu je u prvoj polovini 19. veka bilo okupljalište za srpske komite. Tu se od 1903. godine nalazila "četnička kuća" ili kasarna.[2] Kod Buštrinja se masovno prelazila ilegalno granica, tokom komitske akcije. Godine 1903. u jesen prelaz preko granice četnicima pomagao je predsednik opštine Pera Popović sa nekoliko seljana koji su bili "putovođe". Komite njih 20 je vodio kapetan Rafajlović iz Vranja.[3]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Buštranje živi 389 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,7 godina (40,8 kod muškaraca i 46,5 kod žena). U naselju ima 150 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,25.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.080
1953. 1.119
1961. 1.029
1971. 822
1981. 667
1991. 592 584
2002. 487 497
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
484 99,38%
Makedonci
  
3 0,61%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Narodna skupština", Beograd 1891. godine
  2. ^ "Zbornik Matice srpske za društvene nauke", Novi Sad 2018. godine
  3. ^ "Vreme", Beograd 1929. godine
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]