Bjala Slatina

Koordinate: 43° 28′ 00″ S; 23° 56′ 00″ I / 43.466667° S; 23.933333° I / 43.466667; 23.933333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bjala Slatina
bug. Бяла Слатина

Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastVračanska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.13.357
 — gustina0,16 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 28′ 00″ S; 23° 56′ 00″ I / 43.466667° S; 23.933333° I / 43.466667; 23.933333
Aps. visina120 m
Površina82.383 km2
Bjala Slatina na karti Bugarske
Bjala Slatina
Bjala Slatina
Bjala Slatina na karti Bugarske
Veb-sajt
www.byala-slatina.com/BG.php

Bjala Slatina (Bela Slatina, bug. Бяла Слатина) grad je u Republici Bugarskoj, u severnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Bjala Slatina u okviru Vračanske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Bjala Slatina se nalazi u severnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 150 km severno, a od oblasnog središta, (Vrace grad je udaljen 50 km severno.

Reljef: Oblast Bjale Slatine se nalazi u oblasti bugarskog Podunavlja. Grad se smestio 30ak kiloetara južno od Dunava, na mestu gde ravnica prelazi u pobrđe, na oko 120 metara nadmorske visine.

Klima: Klima u Bjaloj Slatini je kontinentalna.

Vode: Bjala Slatina se nalazi na rečici Skit, desnoj pritoci Dunava.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Bjale Slatine je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Bjale Slatine je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Međutim, pravi razvoj grada započeo je tek u 20. veku. Tada grad dobija potpuno pravilnu, ortogonalnu mrežu ulica.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Kozloduj je imao oko 13.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]