Bjelovarsko-bilogorska županija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bjelovarsko-bilogorska županija
Položaj Bjelovarsko-bilogorske županije
Država Hrvatska
Admin. centarBjelovar
ŽupanDamir Bajs (NL Damir Bajs)
Površina2.652 km2
 — broj st.102.295
 — gustina st.38,57 st./km2
 — ISO 3166-2HR-07
Pozivni broj043
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi je na severozapadu Republike Hrvatske. U ekonomskom pogledu ova županija je najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj. Prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2021. u županiji je živelo 102.295 stanovnika.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Starosna piramida Bjelovarsko-bilogorske županije prema popisu stanovništva 2011.

Prema popisu iz 2011. u županiji je živelo 119.764 stanovnika.

Popis 2011.[2]
Hrvati
  
101.582 84,82%
Srbi
  
7.552 6,31%
Albanci
  
743 0,62%
Austrijanci
  
3 0,00%
Bošnjaci
  
121 0,10%
Bugari
  
12 0,01%
Vlasi
  
1 0,00%
Mađari
  
881 0,74%
Makedonci
  
80 0,07%
Jevreji
  
10 0,01%
Italijani
  
73 0,06%
Nemci
  
93 0,08%
Poljaci
  
12 0,01%
Romi
  
391 0,33%
Rumuni
  
11 0,01%
Rusi
  
12 0,01%
Rusini
  
10 0,01%
Slovaci
  
34 0,03%
Slovenci
  
102 0,09%
Turci
  
2 0,00%
Ukrajinci
  
12 0,01%
Crnogorci
  
63 0,05%
Česi
  
6.287 5,25%
ostali
  
90 0,08%
regionalna pripadnost
  
10 0,01%
verska pripadnost
  
264 0,22%
neraspoređeno
  
18 0,02%
neizjašnjeni
  
1.003 0,84%
nepoznato
  
292 0,24%
ukupno: 119.764


Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 133.084 stanovnika (3% stanovništva Hrvatske) sa prosečnom gustinom naseljenosti od 50 stanovnika/km².

Etnički sastav je bio sledeći: Hrvati 82,6%, Srbi 7.1%, Česi 5,3, Mađari 0,9% % i drugi. U ovoj županiji živi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Po popisu iz 1991. godine etnički sastav je izgledao ovako: Hrvati 67,88%, Srbi 16,14%, Bošnjaci, Albanci, Romi i ostali 8,74%, Česi 5,82%, Mađari 1,40%

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 133.084 144.042 149.551 157.811 167.599 170.651 166.485 173.597 162.453 163.039 150.825 130.901 101.420 95.981 84.893

Izvor[uredi | uredi izvor]

  • CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Politika[uredi | uredi izvor]

Trenutni župan je Damir Bajs, a dožupan Krešo Jelavić.

Skupština se sastoji od 43 poslanika:

  • Hrvatska seljačka stranka (HSS) 15
  • Hrvatska demokratska zajednic (HDZ) 9
  • Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 8
  • Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) 4
  • Hrvatska narodna stranka (HNS) 2
  • Hrvatski Blok (HB) 4
  • nezavisni kandidat 1

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi u istočnom delu skupa županija središnjeg područja Hrvatske. Na severu se graniči sa Koprivničko-križevačkom, na severoistoku sa Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom županijom. Obuhvataa prostor četiri karakteristične geografske celine: Bilogoru (severno i severoistočno), granične masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu reke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km², što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske i na njenom području živi 131.343 stanovnika (prema popisu iz 2001. godine), što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar sa 41.083 stanovnika što čini 31,3% ukupnog broja stanovništva županije. Bjelovar je političko, kulturno i ekonomsko središte županije.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Na području Belovarsko-bilogorske županije nalaze se značajni izvori nafte, zemnog gasa, kvarcnog peska, gline i termalnih voda. U županiji je najzastupljenija proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultuje značajnom proizvodnjom mleka i mesa. Sem poljoprivrede u županiji je razvijena prehrambena, drvna, metaloprerađivačka i tekstilna industrija.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Prvi rezultati popisa 2021. godine”. popis2021.hr. Arhivirano iz originala 14. 01. 2022. g. Pristupljeno 26. 8. 2022. 
  2. ^ „STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.”. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 06. 5. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]