Vavkavski rejon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vavkavski rejon
Ваўкавыскі раён
Položaj Vavkavskog rejona
Država Belorusija
Oblast Grodnjenska oblast
Admin. centargrad Vavkavisk
Površina1.192,85 km2
Stanovništvo2009.
 — broj st.75.329
 — gustina st.63,15 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Vavkavski rejon (blr. Ваўкавыскі раён; rus. Волковысский район) administrativna je jedinica drugog nivoa u jugozapadnom delu Grodnjenske oblasti u Republici Belorusiji.

Administrativni centar rejona je grad Vavkavisk.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vavkavski rejon obuhvata teritoriju površine 1.192,85 km² i na 14. je mestu po površini među rejonima Grodnjenske oblasti.[1] Graniči se sa Pružanskim rejonom Brestske oblasti na jugu, Svislačkim i Berastavičkim rejonima na zapadu, na severu je Mastavski, a na istoku Zeljvanski rejon.

Rejon obuhvata područje nešto izdignutijeg i blago zatalasanog Vavkavskog pobrđa, sa prosečnim nadmorskim visinama između 140 i 200 m. Najviša tačka nalazi se istočno od grada Vavkaviska i leži na visini od 235,4 metra.

Najvažniji vodotok je reka Ros sa svojim pritokama (deo basena reke Njemen).

Oko 62% površine je pod oranicama.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rejon je osnovan 15. januara 1940. godine. Grad Vavkavisk je od 1. januara 1998. fuzionisan sa rejonom u jedinstvenu administrativnu celinu.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 75.329 stanovnika ili u proseku 63,1 st/km².[2]

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 1999. 2009.
65.533 69.461 71.178 77.653 84.816 75.329

Osnovu populacije čine Belorusi (63,35%), Poljaci (24,96%), Rusi (8,71%), Ukrajinci (1,6%) i ostali (1,38%).

Administrativno rejon je podeljen na područje grada Vavkaviska koji je ujedno i administrativni centar rejona, na dve varošice Ros i Krasnaseljsk i na 9 seoskih opština. Na teritoriji rejona postoji ukupno 191 naseljeno mesto.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]