Vagina
Iz projekta Википедија
Vagina (još i rodnica, lat. vagina) je unutrašnji polni organ žene. Ona ima oblik cevi, koja vodi do grlića materice (cerviksa). Njeni zidovi su elastični, sastavljeni od mišićnog tkiva i imaju mnogobrojne nabore koji joj omogućavaju da se širi i prilagođava prolasku deteta za vreme porođaja. U stanju mirovanja zidovi su naslonjeni jedan na drugi i dugački su 8-10cm. Vagina se u dnu završava vaginalnim otvorom a pri vrhu se povezuje sa grlićem materice. Zidovi vagine imaju tri sloja. Prvi sloj-unutrašnji sloj sličan je unutrašnjem delu usta. Srednji sloj predstavlja mišićno tkivo a spoljašnji formira prekrivač.
Vaginu prekriva sluznica koja je osetljivija od kože pa samim time i podložnija infekcijama, čiji uzročnici najčešće dolaze iz spoljašnje sredine. Da bi se sprečilo naseljavanje sluznice uzročnicima bolesti, telo proizvodi takozvane "dobre bakterije" koje sprečavaju naseljavanje drugih bakterija na isto područje. Te bakterije se zapravo hrane nepoželjnim bakterijama i na taj način čiste vaginu.
Nervi se u vagini u najvećem delu nalaze u prvoj trećini od ulaza. Ostale dve trećine su uglavnom nesenzitivne osim na osećaj dubokog pritiska. Postoji tačka na prednjem zidu vagine koja je osetljivija od ostatka vagine a naziva se G tačka. Ulaz u vaginu je veoma osetljiv, kako na zadovoljstvo tako i na bol.
U vaginalnom otvoru kod najvećeg broja žena nalazi se himen, koji predstavlja tanku membranu. On je nekada bio dokaz nevinosti žene ali danas se zna da se veliki broj žena rađa bez njega.
[uredi] Vidi još
| Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama o zdravlju (medicini). |

