Veliko Orašje

Koordinate: 44° 22′ 08″ S; 21° 05′ 10″ I / 44.36892° S; 21.08600° I / 44.36892; 21.08600
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Veliko Orašje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaVelika Plana
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2.110
Geografske karakteristike
Koordinate44° 22′ 08″ S; 21° 05′ 10″ I / 44.36892° S; 21.08600° I / 44.36892; 21.08600
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina85 m
Veliko Orašje na karti Srbije
Veliko Orašje
Veliko Orašje
Veliko Orašje na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11323
Pozivni broj026
Registarska oznakaVP

Veliko Orašje je naselje u opštini Velika Plana, u Podunavskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 2110 stanovnika.

Ovde se nalazi FK Mladi Borac Veliko Orašje.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Veliko Orašje je starije naselje. Crkva je podignuta na temeljima neke stare crkve. Pri otkopavanju nađeni su zidovi koji su bili „molovani“ i na desnoj strani vrata stajao je natpis: Ljeta od Hrista 1175. sozda se hram sei….“ Na vratima je stajao natpis: osvajati i pomaza Hram sv. Ar. M episkop Sava“. (Spomenik C.K.A.XXXVII, c 167/168.).

Predanje veli da su stanovnici današnjih sela Livade (požarevačke), V. Orašja, Krnjava i Trnovče bili naseljeni u blizini današnjeg Orašja na mestu koje se sada zove „Selište“, gde je i danas staro groblje.

Kako je ovde bilo na udaru Turcima, stanovništvo se sklonili u zaklonitija mesta: jedni pređu preko Morave i u lugu osnuju novo naselje pod imenom Livadica, drugi osnuju Orašje, a treći Krnjevo i Trnovaču. Mesto, na kome je bilo prvobitno naselje, koje se danas zove Selište, pominje se za vreme Austrijske Srbije (1718-1739. g.) pod imenom Livada Livat. U godini 1732, u spisku sela smederevskog „dištrikta“, pominje se selo livade sa 30 domova. Livadica se pominje i mnogo ranije. Među selima, koje je knez Lazar poklonio manastiru Ravanici (1381. g.), pominje se i „selo Livadica na Morave“, a kasnije (1553. g.) putopisac Vranćić pominje „selo Livadu na potoku Jasenici u šumi Lomnici“. Predanje veli da su prvi doseljenici, koji su iz Livadice došli na današnje mesto, tu zatekli mnoge velike orahe, po čemu su selu, odnosno današnjoj varošici, i dali ime. Veliko Orašje se pominje u aračkim spiskovima i imalo je 1818. g. 50 a 1822. g. 55 kuća. Godine 1846. u Orašju je bilo 87 kuća, a po popisu iz 1921. g. varošica je imala, zajedno sa Kruševom, 489 kuća sa 2400 stanovnika.

Od 1869. bilo je središte Velikooraškog sreza (deo Jaseničke oblasti), koji je 1947. preimenovan u Pomoravski, a devet godina kasnije, sa preformiranjem teritorijalne strukture u opštine, središte je 1956. premešteno u Veliku Planu kao mnogoljudniji industrijski centar.

Današnje Orašje su naselile najpre ove porodice: Staraca-Nikolići, Jovanovići, Stojadinovići, Živanović i Gajići. Sve su ove porodice velike i sa brojem kuća i pored ovih imaju i druga prezimena. Velike i razgranate i porodice Bivoljara, Lekića, Bojkovića, Krajinaca, Laolaca i Kašajića. Varošica ima školu i crkvu koja su sazidana 1890. godine. (podaci krajem 1921. godine).[1][2] Početkom 1941. je planirano osvećenje novog crkvenog doma i konaka.[3] U februaru iste godine selo je pogođeno poplavom V. Morave.[4]

U Velikom Orašju se održava kulturno-zabavna manifestacija „Oraško prelo“ uokviru koje se organizuje takmičenje u spremanju sarme.[5]

Ovde se nalaze Kuća Ilije Nikolića i Železnička stanica Veliko Orašje.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Veliko Orašje živi 1841 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,9 godina (40,2 kod muškaraca i 43,6 kod žena). U naselju ima 741 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,10. Zaseok Velikog Orašja je Kruševo.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 2.937
1953. 3.152
1961. 3.064
1971. 2.932
1981. 2.894
1991. 2.636 2.507
2002. 2.299 2.474
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[7]
Srbi
  
2.271 98,78%
Romi
  
8 0,34%
Muslimani
  
4 0,17%
Crnogorci
  
3 0,13%
Makedonci
  
3 0,13%
Rusi
  
1 0,04%
Jugosloveni
  
1 0,04%
nepoznato
  
4 0,17%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković.: Smederevsko Podunavlje i Jasenica)) i iz „Letopisa“ varošice V. Orašja Br. 384./928.
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
  3. ^ "Politika", 15. feb. 1941
  4. ^ "Politika", 27. feb. 1941
  5. ^ Veliko Orašje: Takmičenje u spremanju sarme („Večernje novosti“, 3. avgust 2013)
  6. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  7. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  8. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Korišćena Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i poreklo stanovnika
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]