Venera (mitologija)

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga
Венера из Виле Кампо ИеминиРимска мермерна статуа Капитолске Венере, ископана у средњој Италији 1792. године.
Venera iz Vile Kampo Iemini
Rimska mermerna statua Kapitolske Venere, iskopana u srednjoj Italiji 1792. godine.
Рађање ВенереСандро Ботичели, 1486.
Rađanje Venere
Sandro Botičeli, 1486.

Venera (lat. Venus, grč. Aphrodite) - Rimska boginja lepote i ljubavi, podudarna s grčkom Afroditom.

Sadržaj

[uredi] Mitologija

U početku, Venera je bila boginja proleća i tek probuđene prirode, ali se pod velikim uticajem grčke Afrodite u južnim delovima Italije i na Siciliji, pretvorila u boginju ljubavi i lepote.

Za razliku od Afrodite Venerin otac je bio bog neba Celus, a posebno poštovanje Venera je imala u doba vladavine Cezara i Avgusta, jer su oni smatrani direktnim potomcima Venere [1].

[uredi] O Veneri

Veneri u čast na Forumu joj je bio podignut hram koga joj je posvetio Cezar kao „Veneri Roditeljki“, i to posle bitke kod Farsala, 48. godine pre nove ere.

Venera je, zajedno sa boginjom Romom imala zajednički hram nedaleko od Koloseuma. To je bio najveći hram antičkog Rima - dvostruki hram pod jednim krovom (110h53 metra). Hram je podigao car Hadrijan 121. godine pre nove ere, a na njegovim ostacima je u 12. veku sagrađen hram Santa Francesca Romana, sa čuvenim zvonikom.

[uredi] Napomena

  1. ^ Rod Julijevaca, od kojih je poticao i Cezar, je osnovao Jul (lat. Julus) (grč. Askanios), koji je bio sin Eneje i unuk Venere i dardanskog kralja Anhiza


[uredi] Vidi još

[uredi] Reference

  • V. Zamarovski, Junaci antičkih mitova, Leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb 1985, str. 334.
Викизворник
Vikimedija ostava ima još multimedijalnih fajlova vezanih za:

[uredi] Spoljašnje veze