Венерина влас

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Venerina vlas
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
A. capillus-veneris
Binomno ime
Adiantum capillus-veneris

Venerina vlas ili devojačka kosa (lat. Adiantum capillus-veneris) je vrsta paprati iz porodice Adiantaceae, ali po nekim klasifikacijama smeštena je i u porodice Pteridaceae, Sinopteridaceae ili Polypodiaceae.

Opis[uredi | uredi izvor]

Venerina vlas je višegodišnja, nežna, zeljasta biljka. Rizom joj je solenosteničan kratko-puzeći, pokriven rđastomrkim uzanim ljuspama. Listovi su svetlozeleni, dugi od 10 do 60 cm, većinom prezimljujući. Svi listovi su jednaki (trofosporofili), jajasti ili jajasto-lancetasti, dvostruko ili trostuko perasti. Peteljka je duga do 25 cm, crna i sjajna, samo pri osnovi sa dva sprovodna snopića, koji se na prednjoj strani spajaju u četvorouglasti snopić. Liska je široka, listići poslednjeg režnja su veoma varijabilni po obliku i veličini, goli, na tankim i nežnim drškama, klinasto objajasti, u donjem delu suženi, crnog oboda, dok su u gornjem više ili manje urezani, a sterilni samo tupo nazubljeni, sa nervima koji nisu srasli. Sorusi su sa prividnim, polumesečastim induzijumom u grupama od 2 do 10 sa donje strane listića, na kvadratnim ili bubrežastim obodnim režnjićima koji su nagore povijeni i potpuno ih pokrivaju. Spore su tetraedarne.


Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Razmnožava se sporama koje sazrevaju u julu i avgustu.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Nastanjuje atlantski deo Evrope, Sredozemlje, Balkansko poluostrvo, Krim, Kavkaz, srednju Aziju, severnu i istočnu Afriku, Severnu i Centralnu Ameriku sve do Kolumbije.

U Srbiji živi kod Zvonačke banje, što predstavlja veoma interesantno nalazište. Blizina toplog izvora i velika vlažnost staništa očigledno su kompenzovali kontinentalnost lokalne klime, čime je omogućen opstanak ove osetljive termohigrofilne paprati daleko od najbližih sredozemnih staništa. Zbog ovakvih specifičnih svojstava, stanište kod Zvonačke banje može se okarakterisati kao reliktno, jer je ostatak drevnog areala vrste izvan granica Sredozemlja.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Živi na vlažnim stenama pored izvora prekrivenim mahovinom. U okviru mediteranskog areala, biljke rastu na senovitim krečnjačkim stenama, sedrenim naslagama, zidovima i potkapinama, često obraslim mahovinom.

Stepen zaštite u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Venerina vlas je kao prirodna retkost u Srbiji zaštićena Zakonom (Službeni glasnik Republike Srbije broj 66/91, 83/92 i 50/93). Uspešno se razmnožava u botaničkoj bašti „Jevremovac“ u Beogradu, što je značajno za ex situ zaštitu ove vrste.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Grupa autora, urednik prof. dr Vladimir Stevanović: Crvena knjiga flore Srbije - I tom, suizdavači – Ministarstvo za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine Srbije, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 1999.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Crvena knjiga flore Srbije


Ovaj takson je ubeležen u Crvenu knjigu flore Srbije
usled svoje ugroženosti ili nestanka sa teritorije Srbije.