Verner Hajzenberg

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Verner Hajzenberg
Verner Hajzenberg
Lični podaci
Puno imeVerner Karl Hajzenberg
Datum rođenja(1901-12-05)5. decembar 1901.
Mesto rođenjaVircburg, Nemačko carstvo
Datum smrti1. februar 1976.(1976-02-01) (74 god.)
Mesto smrtiMinhen, Zapadna Nemačka
ObrazovanjeUniverzitet Ludvig Maksimilijan u Minhenu
Naučni rad
Poljeteorijska fizika
InstitucijaUniverzitet u Čikagu
Univerzitet Ludvig Maksimilijan iz Minhena
Humboltov univerzitet u Berlinu
Univerzitet u Lajpcigu
Univerzitet u Kopenhagenu
Univerzitet u Getingenu
UčeniciUgo Fano
Feliks Bloh
Edvard Teler
Etore Majorana
Poznat poRelacije neodređenosti
NagradeNobelova nagrada za fiziku

Potpispotpis_alt}}}

Verner Karl Hajzenberg (nem. Werner Karl Heisenberg; Vircburg, 5. decembar 1901Minhen, 1. februar 1976)[1] bio je nemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1932. godine, jedan od osnivača kvantne mehanike.[2]

Kvantna mehanika[uredi | uredi izvor]

Verner Hajzenberg na konferenciji u Solveju

Hajzenberg je u jesen 1920. godine upisao fiziku, 17. jula 1923. godine je doktorirao, a oktobra 1927. godine, kao dvadesetšestogodišnjak, postavljen je za redovnog profesora Teorijske fizike u Lajpcigu. U tom periodu boravio je u tri najveća svetska centra teorijske atomske fizike tog vremena. U Minhenu je uradio doktorat pod rukovodstvom A. Zomerfelda, u Getingenu je u zimu 1922/23. bio student, a 1923/24. asistent M. Borna, dok je u Kopenhagenu, kod Nilsa Bora, prvo, 1924/25, bio u poseti, a 1926. godine je postavljen za predavača iz teorijske fizike.

Godine 1925. je otkrio matričnu mehaniku, prvu formulaciju kvantne mehanike. Njegova Relacija neodređenosti, otkrivena 1927, tvrdi da određivanje pozicije i impulsa čestice nužno sadrži greške, a proizvod ove dve greške je veći od, ili jednak određenoj Plankovoj konstanti. Zajedno sa Borom, on će formulisati Kopenhagensku interpretaciju kvantne mehanike.

Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1932. godine „za stvaranje kvantne mehanike, njenu primenu koja je, inter alia, dovela do otkrića alotropskih formi vodonika“.

Rad za vreme rata[uredi | uredi izvor]

Nuklearna fisija je otkrivena u Nemačkoj 1938. Hajzenberg je ostao u Nemačkoj za vreme Drugog svetskog rata, radeći pod nacističkim režimom. Vodio je nemački program nuklearnog oružja, ali opseg njegove saradnje sa nacistima nije sasvim razjašnjen.

Otkrio je Boru postojanje ovog programa na konferenciji u Kopenhagenu, septembra 1941. Posle ovog susreta, veliko prijateljstvo između Bora i Hajzenberga je okončano. Bor se kasnije pridružio Projektu Menhetn. Nemačka nije uspela da proizvede atomsku bombu.

Spekuliše se da je Hajzenberg imao moralne sumnje, i da je pokušavao da uspori projekat. On lično je takođe pokušavao da stvari prikaže tako posle rata, i knjiga Tomasa Pauera, „Hajzenbergov rat“, kao i predstava „Kopenhagen“ Mihaela Frajna su usvojile ovakvu interpretaciju.

Februara 2002. se pojavilo pismo koje je Bor napisao Hajzenbergu 1957. (ali ga nije poslao). U tom pismu Bor kaže da Hajzenberg kada su se sastali 1941, nije izrazio nikakve moralne probleme u vezi projekta pravljenja bombe, da je Hajzenberg proveo protekle dve godine radeći skoro u potpunosti na ovom projektu, i da je bio ubeđen da će atomska bomba odlučiti pobednika u ratu.

Većina istoričara nauke uzima ovo kao dokaz da je prethodna interpretacija Hajzenbergovog otpora bila pogrešna, ali neki se ne slažu, smatrajući da je Bor možda pogrešno razumeo Hajzenbergove namere, kada su se sreli 1941.

Pogled unazad[uredi | uredi izvor]

Hajzenberg je napisao knjigu pod naslovom „Deo i celina“ koja govori o njegovom životu, prijateljstvu sa Borom, i njegovim ocenama kvantne fizike.

„On leži ovde negde“ bio je njegov epitaf.

Kako se priča, jednom su ga pitali, šta bi upitao Boga, ako bi se ukazala prilika. On je odgovorio:

Kada sretnem Boga, upitaću ga dve stvari: Zašto relativitet? I zašto turbulencija? Zaista verujem da će imati odgovor na prvo pitanje.

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

=Naučni izveštaji na temu nuklearne fizike[uredi | uredi izvor]

  • Werner Heisenberg Die Möglichkeit der technischer Energiegewinnung aus der Uranspaltung G-39 (6 December 1939)
  • Werner Heisenberg Bericht über die Möglichkeit technischer Energiegewinnung aus der Uranspaltung (II) G-40 (29 February 1940)
  • Robert Döpel, K. Döpel, and Werner Heisenberg Bestimmung der Diffusionslänge thermischer Neutronen in schwerem Wasser G-23 (7 August 1940)
  • Robert Döpel, K. Döpel, and Werner Heisenberg Bestimmung der Diffusionslänge thermischer Neutronen in Präparat 38[3] G-22 (5 December 1940)
  • Robert Döpel, K. Döpel, and Werner Heisenberg Versuche mit Schichtenanordnungen von D2O und 38 G-75 (28 October 1941)
  • Werner Heisenberg Über die Möglichkeit der Energieerzeugung mit Hilfe des Isotops 238 G-92 (1941)
  • Werner Heisenberg Bericht über Versuche mit Schichtenanordnungen von Präparat 38 und Paraffin am Kaiser Wilhelm Institut für Physik in Berlin-Dahlem G-93 (May 1941)
  • Fritz Bopp, Erich Fischer, Werner Heisenberg, Carl-Friedrich von Weizsäcker, and Karl Wirtz Untersuchungen mit neuen Schichtenanordnungen aus U-metall und Paraffin G-127 (March 1942)
  • Robert Döpel Bericht über Unfälle beim Umgang mit Uranmetall G-135 (9 July 1942)
  • Werner Heisenberg Bemerkungen zu dem geplanten halbtechnischen Versuch mit 1,5 to D2O und 3 to 38-Metall G-161 (31 July 1942)
  • Werner Heisenberg, Fritz Bopp, Erich Fischer, Carl-Friedrich von Weizsäcker, and Karl Wirtz Messungen an Schichtenanordnungen aus 38-Metall und Paraffin G-162 (30 October 1942)
  • Robert Döpel, K. Döpel, and Werner Heisenberg Der experimentelle Nachweis der effektiven Neutronenvermehrung in einem Kugel-Schichten-System aus D2O und Uran-Metall G-136 (July 1942)
  • Werner Heisenberg Die Energiegewinnung aus der Atomkernspaltung G-217 (6 May 1943)
  • Fritz Bopp, Walther Bothe, Erich Fischer, Erwin Fünfer, Werner Heisenberg, O. Ritter, and Karl Wirtz Bericht über einen Versuch mit 1.5 to D2O und U und 40 cm Kohlerückstreumantel (B7) G-300 (3 January 1945)
  • Robert Döpel, K. Döpel, and Werner Heisenberg Die Neutronenvermehrung in einem D2O-38-Metallschichtensystem G-373 (March 1942)

Druge istraživačke publikacije[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Werner Heisenberg | Biography, Nobel Prize, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-05. 
  2. ^ „The Nobel Prize in Physics 1932”. Nobelprize.org. Pristupljeno 7. 12. 2012.  This source explains that Heisenberg actually received his Nobel Prize for 1932 one year later, in 1933.
  3. ^ Präparat 38 was the cover name for uranium oxide; see Deutsches Museum Arhivirano 4 septembar 2015 na sajtu Wayback Machine

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]