Vil

Koordinate: 47° 27′ 58″ S; 9° 02′ 49″ I / 47.46598° S; 9.04686° I / 47.46598; 9.04686
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vil
Wil
Stari deo grada Vila
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonSankt Galen
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2008.17.678
 — gustina2.319,95 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 27′ 58″ S; 9° 02′ 49″ I / 47.46598° S; 9.04686° I / 47.46598; 9.04686
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina571 m
Površina7,62 km2
Vil na karti Švajcarske
Vil
Vil
Vil na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikBruno Gehviler
Poštanski broj9500
Veb-sajt
www.stadtwil.ch

Vil (nem. Wil, franc. Wil, ital. Wil) je grad u severoistočnoj Švajcarskoj. Grad se nalazi u okviru kantona Sankt Galen, gde je treće naselje po veličini. Grad je sedište okruga Vil.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Vil se nalazi u severoistočnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha, grad je udaljen 60 km istočno.

Reljef: Vil se nalazi u dolini reke Tur, u delu toka koji je bregovito-brdskog karaktera. Grad se nalazi na približno 570 metara nadmorske visine. Južno od grada izdižu se Apencelski Alpi.

Klima: klima u Vilu je umereno kontinentalna.

Vode: grad Vil leži nedaleko od reke Tur, veoma važne za istočnu Švajcarsku. Međutim, reka ne protiče kroz naseljeno mesto, već 2-3 km istočno od naselja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2008. godine Vil je imao oko 17.678 stanovnika. Od tog broja strani državljani čine 25,8%.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo Vila i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 85,1% gradskog stanovništva, a prate ga albanski (4,5%) i italijanski jezik (3,0%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera, posebno rimokatolika. Tako su danas rimokatolici u većini (53,8%), zatim slede protestanti (21,7%), a potom ateisti, muslimani i pravoslavci.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]