Vilijam Kemden

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vilijam Kemden
Vilijam Kemden
Datum rođenja(1551-05-02)2. maj 1551.
Mesto rođenjaLondonEngleska
Datum smrti9. novembar 1623.(1623-11-09) (72 god.)
Mesto smrtiLondonEngleska

Vilijam Kemden (engl. William Camden; London, 2. maj 1551London, 9. novembar 1623) je bio engleski istoričar i arheolog. Napisao je prvu topologiju ostrva Velike Britanije i detaljno opisao period vladavine Elizabete I

Život[uredi | uredi izvor]

U mladosti je stekao dobro obrazovanje i stupio u državnu službu što mu je omogućilo da unapredi svoje istraživanje starina.

Jedno vreme je bio profesor i rektor Vestminsterske škole, a potom je prešao u Koledž Heralda sa zvanjem „engl. Clarenceux King of Arms“.

Manje se bavio heraldikom i genealogijom nego Džon Lilend ali to polje ipak čini bitan deo njegovih istorijskih spisa. Bavljenje starinama bila je Kemdenova strast od detinjstva i on je svesno za to sticao određena znanja. Osim latinskog, Kemden je naučio i anglosaksonski i velški, kako bi mogao da proučava imena mesta. Mnogo je putovao i od dvadesetih godina života bio je autoritet evropskog nivoa. Nije imao više od tridesetpet kada je objavljeno njegovo kapitalno delo Britanija, prvi opšti vodič za starine u Britaniji.

Delo[uredi | uredi izvor]

Vilijam Kemden

Kemdenova namera je bila da Britaniji obezbedi ugledno mesto u evropskoj kulturi pre svega naglašavajući značaj rimskog boravka na tim prostorima koja je Britaniju povezivala sa renesansnim centrima na kontinentu. Knjiga prati saksonski i srednjovekovni period, ističući vezu između te rimske provincije i novije istorijske prošlosti.

Značaj dela „Britanija“[uredi | uredi izvor]

U Kemdenovoj prozi nema mitova o poreklu, svojstvenih mnogim tjudorskim piscima. Njegovi opisi starina su podrobni i temeljni, a uvrstio je i poglavlja o metalnom novcu i jeziku. Kao i kod Lilenda opisi postojeće konfiguracije terena čine neodvojiv deo priče o Britaniji. Kemden se oslanjao na Lilendov neobjavljeni rukopis. Ističe se po konciznom opisu biljnih belega - vidljivog efekta koji na biljke imaju ostaci skriveni pod zemljom. Identifikovao je prerimske novčiće koja su kovala plemena u južnoj Engleskoj, što je Lelend odbacivao.

Deo Kemdenovog dostignuća je i to što je veliku količinu informacija pretočio u knjigu koju je i objavio, za razliku od Lilenda. Njegovo zanimanje za materijalnu kulturu i spoznaja uloge koju bi ona mogla imati u razjašnjavanju prošlosti imalo je fundamentalan značaj.

Kemdenova Britanija je bila izuzetno popularna, a njen sklop omogućavao je izmene ne samo tokom Kemdenovog života, već i 200 godina nakon njegove smrti. Prvo izdanje na latinskom iz 1585. imalo je samo jednu ilustraciju dok su kasnija bila bogatija. Prvo izdanje na engleskom izašlo je 1610. a Edmund Gibson je 1695. priredio zapaženu proširenu verziju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]