Vinogradarstvo u Srbiji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zasadi vinove loze u Srbiji

Vinogradarstvo u Srbiji je razvijena grana poljoprivrede. Kvalitet vina Srbije počiva i na velikom broju malih proizvođača, koji ih prodaju na malom broju mesta.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Muljača za muljanje i usitnjavanje grožđa

Vinova loza se gaji na sadašnjoj teritoriji Srbije hiljadama godina[1].

Prvi nađeni tragovi vinogradarstva i vinarstva na teritoriji Srbije su posude iz bronzanog doba, oko 2200. godine p. n. e., i iz gvozdenog doba, oko 400. godine p. n. e.. Prilikom arheoloških iskopavanja Sirmijuma i drugih antičkih lokaliteta u Srbiji pronađen je veliki broj amfora koje potvrđuju upotrebu i proizvodnju vina. Poznato je da je rimski car Domentijan (69.-96.) uveo zakonski monopol kojim je samo italičnim vinogradarima bilo dozvoljeno da sade kvalitetnu lozu. Taj monopol je važio sve do cara Marka Aurelija Proba, rođenog u carskom gradu Sirmijumu 232. godine. Prob je zasadio vinovu lozu na padinama Fruške gore u okolini Sirmijuma, pa je za njegovo ime vezan početak vinogradarstva u Srbiji.

Vinogradarstvo je procvalo u doba Nemanjića, i to najviše u Metohiji, međutim stagnira pod osmanskom i austrougarskom vlašću, da bi se ponovo povratilo oslobođenjem Srbije[1].

U doba cara Dušana donet je zakon koji se odnosio na spravljanje vina i njegov kvalitet, o čemu svedoči zapis iz “Povelje Stevana Prvovenčanog”. Sam car Dušan je posedovao velike vinograde i dvorski vinski podrum u blizini Prizrena. U njegovo vreme iz vinograda i podruma u Velikoj Hoči vino je keramičkim vinovodom dugim 25 km dopremano sve do carskih podruma u prestonicu Prizren.

Nakon oslobođenja od Turaka u Srbiji dolazi do intenzivnog razvoja vinogradarstva koje postaje najznačajnija privredna grana. 1848. godine, osnivanjem “Navipovog” podruma počinje organizovana proizvodnja vina u Srbiji.

Kralj Petar I Karađorđević i njegov sin Aleksandar su početkom 20. veka u centralnoj Srbiji na brdu Oplenac kod Topole podigli na desetine hektara vinograda i podrum u kome su proizvodili vrhunska vina. U blizini kraljevog podruma postojala je i Venčačka vinogradarska zadruga koja je bila poznata po proizvodnji penušavog vina, znana kao jedna od najvećih vinarija na Balkanu.

Vinogradarska područja[uredi | uredi izvor]

Vinogradarski rejoni u Srbiji

Vinorodna Srbija, kao vinogradarsko geografsko proizvodno područje na teritoriji Republike Srbije, se razvrstava na vinogradarska područja čiji se nazivi mogu koristiti kao oznake geografskog porekla, i to:

  • vinogradarski region je šire vinogradarsko područje u okviru vinorodne Srbije, koje se odlikuje sličnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim neophodnim činiocima za uspešno gajenje vinove loze, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za taj region;
  • vinogradarski rejon je uže vinogradarsko područje u okviru regiona, koje se odlikuje sličnim specifičnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim činiocima, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za taj rejon;
  • vinogorje je usko vinogradarsko područje u okviru rejona koje se odlikuje ujednačenim specifičnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim činiocima, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za to vinogorje;
  • lokalitet (ili potes) jeste najmanje vinogradarsko područje u okviru vinogorja koje se odlikuje homogenim ekološkim faktorima.

Uža Srbija[uredi | uredi izvor]

Timočki rejon[uredi | uredi izvor]

Nišavsko-južnomoravski rejon[uredi | uredi izvor]

Zapadnomoravski rejon[uredi | uredi izvor]

Šumadijsko-velikomoravski rejon[uredi | uredi izvor]

Pocerski rejon[uredi | uredi izvor]

Vojvodina[uredi | uredi izvor]

Sremski rejon[uredi | uredi izvor]

Banatski rejon[uredi | uredi izvor]

Rejon Subotičko-horgoške peščare[uredi | uredi izvor]

Kosovo i Metohija[uredi | uredi izvor]

Kosovsko-metohijski rejon[uredi | uredi izvor]

Vina iz Kosovsko-metohijskog vinogradarskog rejona označavaju se kao „kosovsko vino“.

Sorte[uredi | uredi izvor]

U Srbiji se, između ostalih, gaje sledeće sorte vinove loze:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Istorija i geografija srpskog vinogradarstva i vinarstva” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 31. 10. 2008. g. Pristupljeno 14. 01. 2010. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]