Vinogradarstvo u Srbiji
Vinogradarstvo u Srbiji je razvijena grana poljoprivrede. Kvalitet vina Srbije počiva i na velikom broju malih proizvođača, koji ih prodaju na malom broju mesta.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Vinova loza se gaji na sadašnjoj teritoriji Srbije hiljadama godina[1].
Prvi nađeni tragovi vinogradarstva i vinarstva na teritoriji Srbije su posude iz bronzanog doba, oko 2200. godine p. n. e., i iz gvozdenog doba, oko 400. godine p. n. e.. Prilikom arheoloških iskopavanja Sirmijuma i drugih antičkih lokaliteta u Srbiji pronađen je veliki broj amfora koje potvrđuju upotrebu i proizvodnju vina. Poznato je da je rimski car Domentijan (69.-96.) uveo zakonski monopol kojim je samo italičnim vinogradarima bilo dozvoljeno da sade kvalitetnu lozu. Taj monopol je važio sve do cara Marka Aurelija Proba, rođenog u carskom gradu Sirmijumu 232. godine. Prob je zasadio vinovu lozu na padinama Fruške gore u okolini Sirmijuma, pa je za njegovo ime vezan početak vinogradarstva u Srbiji.
Vinogradarstvo je procvalo u doba Nemanjića, i to najviše u Metohiji, međutim stagnira pod osmanskom i austrougarskom vlašću, da bi se ponovo povratilo oslobođenjem Srbije[1].
U doba cara Dušana donet je zakon koji se odnosio na spravljanje vina i njegov kvalitet, o čemu svedoči zapis iz “Povelje Stevana Prvovenčanog”. Sam car Dušan je posedovao velike vinograde i dvorski vinski podrum u blizini Prizrena. U njegovo vreme iz vinograda i podruma u Velikoj Hoči vino je keramičkim vinovodom dugim 25 km dopremano sve do carskih podruma u prestonicu Prizren.
Nakon oslobođenja od Turaka u Srbiji dolazi do intenzivnog razvoja vinogradarstva koje postaje najznačajnija privredna grana. 1848. godine, osnivanjem “Navipovog” podruma počinje organizovana proizvodnja vina u Srbiji.
Kralj Petar I Karađorđević i njegov sin Aleksandar su početkom 20. veka u centralnoj Srbiji na brdu Oplenac kod Topole podigli na desetine hektara vinograda i podrum u kome su proizvodili vrhunska vina. U blizini kraljevog podruma postojala je i Venčačka vinogradarska zadruga koja je bila poznata po proizvodnji penušavog vina, znana kao jedna od najvećih vinarija na Balkanu.
Vinogradarska područja[uredi | uredi izvor]
Timočki Nišavsko-južnomoravski Zapadnomoravski Šumadijsko-velikomoravski Pocerski | Sremski Banatski Subotičko-horgoški Kosovski |
Vinorodna Srbija, kao vinogradarsko geografsko proizvodno područje na teritoriji Republike Srbije, se razvrstava na vinogradarska područja čiji se nazivi mogu koristiti kao oznake geografskog porekla, i to:
- vinogradarski region je šire vinogradarsko područje u okviru vinorodne Srbije, koje se odlikuje sličnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim neophodnim činiocima za uspešno gajenje vinove loze, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za taj region;
- vinogradarski rejon je uže vinogradarsko područje u okviru regiona, koje se odlikuje sličnim specifičnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim činiocima, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za taj rejon;
- vinogorje je usko vinogradarsko područje u okviru rejona koje se odlikuje ujednačenim specifičnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim činiocima, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za to vinogorje;
- lokalitet (ili potes) jeste najmanje vinogradarsko područje u okviru vinogorja koje se odlikuje homogenim ekološkim faktorima.
Uža Srbija[uredi | uredi izvor]
Timočki rejon[uredi | uredi izvor]
- Krajinski podrejon
- Knjaževački podrejon
Nišavsko-južnomoravski rejon[uredi | uredi izvor]
- Aleksinački podrejon
- Toplički podrejon
- Niški podrejon
- Nišavski podrejon
- Leskovački podrejon
- Vranjski podrejon
Zapadnomoravski rejon[uredi | uredi izvor]
- Čačanski podrejon
- Kruševački podrejon
Šumadijsko-velikomoravski rejon[uredi | uredi izvor]
- Mlavski podrejon
- Jagodinski podrejon
- Beogradski podrejon
- Oplenački podrejon
Pocerski rejon[uredi | uredi izvor]
Vojvodina[uredi | uredi izvor]
Sremski rejon[uredi | uredi izvor]
Banatski rejon[uredi | uredi izvor]
- Južnobanatski podrejon
- Severnobanatski podrejon
Rejon Subotičko-horgoške peščare[uredi | uredi izvor]
Kosovo i Metohija[uredi | uredi izvor]
Kosovsko-metohijski rejon[uredi | uredi izvor]
Vina iz Kosovsko-metohijskog vinogradarskog rejona označavaju se kao „kosovsko vino“.
- Severni podrejon
- Južni podrejon
Sorte[uredi | uredi izvor]
U Srbiji se, između ostalih, gaje sledeće sorte vinove loze:
- Alikant buše
- Bagrina
- Buvijeova ranka
- Burgundac beli
- Burgundac sivi
- Burgundac crni
- Vranac
- Game Bojadiser
- Game crni
- Žametna črnina
- Žilavka
- Župljanka
- Začinak
- Jagoda (grožđe)
- Kaberne sovinjon
- Kaberne fran
- Kevedinka
- Kratošija
- Kreaca
- Krstač
- Kujunđuša
- Merlo
- Moslovac
- Muskat beli
- Muskat krokan
- Muskat otonel
- Muskat Hamburg
- Neoplanta
- Plovdina
- Portugizer
- Prokupac
- Rizvanac
- Rizling italijanski
- Rizling rajnski
- Rkaciteli
- Semijon
- Silvanac zeleni
- Skadarka
- Smederevka
- Sremska zelenika
- Sovinjon
- Stanušina
- Tamjanika
- Traminac mirisavi
- Traminac crveni
- Frankovka
- Šardone
- Šasla bela
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Istorija i geografija srpskog vinogradarstva i vinarstva” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 31. 10. 2008. g. Pristupljeno 14. 01. 2010.
Literatura[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Srpska vina i rakija (www.podrum.org)
- Festival srpskih vina - VINOVDAN
- Vinogradarstvo u Srbiji danas
- Tajne srednjovekovnog srpskog vina („Politika”, 17. februar 2018)
- Šumadijski „šampanjac” pre 90 godina i priča o Venčačkoj vinogradarskoj zadruzi (15. februar 2021)
- „U našoj zemlji retko se piju dobra vina već kiselice i bućkuriši” („Politika”, 24. jul 1936) i demanti vinara i bifedžija 26. jula
- VINOVA LOZA KAKVU NIKO NEMA RASTE U SRBIJI: Naučnici otkrili 11 novih, u svetu nepoznatih autohtonih sorti grožđa („Večernje novosti”, 18. septembar 2022)
- Predavanje prof. dr Hose Martineza Zapatera „Genetički diverzitet vinove loze: aktuelna istraživanja u Srbiji“ (SANU, septembar 2022)