Virovitička županija
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Virovitička županija | |
---|---|
{{{caption2}}}
| |
Država | Kraljevina Hrvatska i Slavonija |
Admin. centar | Virovitica, kasnije Osijek |
Površina | 4,867 km² km2 |
Stanovništvo | 1910. |
— broj st. | 272 430 |
Virovitička županija (lat. Comitatus Verovitiensis; mađ. Verőce vármegye; nem. Komitat Virovititz) bila je županija u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji unutar Zemalja Krune Svetog Stefana u doba Austrougarske monarhije. Glavni grad županije prvobitno je bila Virovitica, a od kraja 18. veka Osijek.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Virovitička županija graničila je s ugarskim županijama Šomođom, Baranjskom i Bačko-bodroškom županijom, te hrvatsko-slavonskim županijama Bjelovarsko-križevačkom, Požeškom i Sremskom. Županija se protezala uz južnu obalu reke Drave, sve do njenog ušća u Dunav. Pokrivala je površinu od 4867 km².
Istorija[uredi | uredi izvor]
Virovitička županija se u istorijskim izvorima pominje počevši od 13. veka, kao jedna od županija u sastavu Kraljevine Ugarske. Teško je postradala tokom 16. veka u vreme turskog osvajanja. Nakon oslobođenja od turske vlasti krajem 17. veka bila je pod komorskom i vojnom upravom, a ponovno je uspostavljena 1745. godine. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine, ostala je u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a odlukom Hrvatskog sabora iz 1918. godine, kojom su raskinute sve državno-pravne veze s Austrijom i Ugarskom, postala je delom Kraljevine SHS. Nastavila je da postoji kao administrativna jedinica sve do uvođenja nove oblasne organizacije (1921-1924), kada je ušla u sastav Osječke oblasti.[1]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 1910. godine, županija je imala 272 430 stanovnika, a govorili su sledeće jezike:
- Hrvatski jezik: 137 394
- Srpski jezik: 46 658
- Nemački jezik: 40 766
- Mađarski jezik: 37 656
- Slovački jezik: 3 691
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Početkom 20. veka, Virovitička županija bila je podeljena na sledeće kotareve:
Kotarevi | |
---|---|
Kotar | Središte |
Donji Miholjac | Donji Miholjac |
Đakovo | Đakovo |
Osijek | Osijek |
Našice | Našice |
Slatina | Slatina |
Virovitica | Virovitica |
Županijski grad | |
Osijek |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Dimić 2001, str. 111-117.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gavrilović, Slavko (1986). „Srbi u Ugarskoj i Slavoniji od Karlovačkog mira do austro-turskog rata 1716-1718”. Istorija srpskog naroda. knj. 4, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 55—61.
- Gavrilović, Slavko (1986). „Srbi u Ugarskoj i Slavoniji od Požarevačkog mira do austro-turskog rata 1737-1739”. Istorija srpskog naroda. knj. 4, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 163—175.
- Gavrilović, Slavko (1986). „Srbi u Ugarskoj i Slavoniji od austro-turskog rata 1737-1739. do kraja XVIII veka”. Istorija srpskog naroda. knj. 4, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 195—216.
- Dabić, Vojin S. (2010). „Mala Vlaška u Slavoniji: Naselja i stanovništvo od kraja XVII do polovine XVIII veka” (PDF). Srpske studije. 1: 11—38. Arhivirano iz originala 25. 05. 2019. g. Pristupljeno 07. 04. 2020.
- Dabić, Vojin S. (2012). „Srpska naselja u Slavoniji (16-18. vek)”. Glas SANU. 420: 173—196.
- Dabić, Vojin S. (2020). Mala Vlaška (Parva Walachia): Prilog istoriji srpskog naroda u Slavoniji od XVI do XVIII veka. Novi Sad: Matica srpska.
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Ivić, Aleksa (1914). Istorija Srba u Ugarskoj od pada Smedereva do seobe pod Čarnojevićem (1459-1690). Zagreb.
- Ivić, Aleksa (1926). „Migracije Srba u Slavoniju tokom 16., 17. i 18. stoleća”. Srpski etnografski zbornik. 36: 1—228.
- Krestić, Vasilije (1991). Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848-1914. Beograd: Politika.
- Taube, Friedrich Wilhelm von (1777). Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthumes Syrmien. 1. Leipzig.
- Taube, Friedrich Wilhelm von (1777). Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthumes Syrmien. 2. Leipzig.
- Taube, Friedrich Wilhelm von (1778). Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien und des Herzogthumes Syrmien. 3. Leipzig.
- Taube, Fridrih Vilhelm fon (1998). Istorijski i geografski opis Kraljevine Slavonije i Vojvodstva Srema. Novi Sad: Matica srpska.
- Heka, Ladislav (2008). „Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanje Slavonije”. Scrinia Slavonica. 8: 152—173.
- Heka, Ladislav (2013). „Hrvatsko-ugarski javnopravni prijepori”. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 63 (5-6): 1257—1292.
- Horbec, Ivana (2010). „Slavonske županije između Banske Hrvatske i Mađarske: Uspostava civilne uprave i pitanje poreznog sustava u 18. stoljeću”. Arhivski vjesnik. 53: 177—196.