Virovitička županija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Virovitička županija
{{{caption2}}}
Položaj
DržavaKraljevina Hrvatska i Slavonija
Admin. centarVirovitica, kasnije Osijek
Površina4,867 km² km2
Stanovništvo1910.
 — broj st.272 430

Virovitička županija (lat. Comitatus Verovitiensis; mađ. Verőce vármegye; nem. Komitat Virovititz) bila je županija u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji unutar Zemalja Krune Svetog Stefana u doba Austrougarske monarhije. Glavni grad županije prvobitno je bila Virovitica, a od kraja 18. veka Osijek.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Virovitička županija graničila je s ugarskim županijama Šomođom, Baranjskom i Bačko-bodroškom županijom, te hrvatsko-slavonskim županijama Bjelovarsko-križevačkom, Požeškom i Sremskom. Županija se protezala uz južnu obalu reke Drave, sve do njenog ušća u Dunav. Pokrivala je površinu od 4867 km².

Detaljna mapa županije

Istorija[uredi | uredi izvor]

Virovitička županija se u istorijskim izvorima pominje počevši od 13. veka, kao jedna od županija u sastavu Kraljevine Ugarske. Teško je postradala tokom 16. veka u vreme turskog osvajanja. Nakon oslobođenja od turske vlasti krajem 17. veka bila je pod komorskom i vojnom upravom, a ponovno je uspostavljena 1745. godine. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine, ostala je u sastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a odlukom Hrvatskog sabora iz 1918. godine, kojom su raskinute sve državno-pravne veze s Austrijom i Ugarskom, postala je delom Kraljevine SHS. Nastavila je da postoji kao administrativna jedinica sve do uvođenja nove oblasne organizacije (1921-1924), kada je ušla u sastav Osječke oblasti.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1910. godine, županija je imala 272 430 stanovnika, a govorili su sledeće jezike:

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Početkom 20. veka, Virovitička županija bila je podeljena na sledeće kotareve:

Kotarevi
Kotar Središte
Donji Miholjac Donji Miholjac
Đakovo Đakovo
Osijek Osijek
Našice Našice
Slatina Slatina
Virovitica Virovitica
Županijski grad
Osijek

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dimić 2001, str. 111-117.

Literatura[uredi | uredi izvor]