Visbi

Koordinate: 57° 38′ 00″ S; 18° 17′ 00″ I / 57.633333° S; 18.283333° I / 57.633333; 18.283333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Visbi
šved. Visby
Pogled na grad Visbi
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Švedska
OkrugGotlandski
Osnovanoko 900.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.22.593
 — gustina1.816,16 st./km2
Aglomeracija (2012.)57.224
Geografske karakteristike
Koordinate57° 38′ 00″ S; 18° 17′ 00″ I / 57.633333° S; 18.283333° I / 57.633333; 18.283333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina0-50 m
Površina12,44 km2
Visbi na karti Švedske
Visbi
Visbi
Visbi na karti Švedske
Pozivni broj+46 498
Veb-sajt
www.gotland.se
Visbi
Visby
Svetska baština Uneska
Zvanično imeHanzeatski grad Visbi
MestoGotland Municipality, Visby stad, Gotland, Švedska Uredi na Vikipodacima
Koordinate57° 37′ 44″ S; 18° 18′ 26″ I / 57.628997° S; 18.307109° I / 57.628997; 18.307109
Površina1.453 ha (156.400.000 sq ft)
Kriterijumkulturna: iv, v
Referenca731
Upis1995. (19. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/731

Visbi (šved. Visby) grad je u Švedskoj, u krajnje jugoistočnom delu države, na ostrvu Gotland. Grad je u okviru Gotlandskog okruga i njegovo je upravno sedište i najveće naselje (u stvari jedini grad). Visbi je istovremeno i sedište Opštine Gotland, koja se poklapa sa okrugom.

Visbi je čuven kao najbolje očuvani srednjovekovni grad u Skandinaviji, okružen 3,4 km dugim kamenim bedemom. Stoga se grad nalazi na spisku svetske baštine UNESKO-a.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Ime potiče od staronordijske reči Vi, što znači „mesto gde se žrtvuje“. Ona je dodata na reč By, u značenju „grad“.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Visbi se nalazi u krajnje jugoistočnom delu Švedske. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 210 km južno (uključujući prevoz trajektom).

Reljef: Visbi se razvio na zapadnoj strani ostrva Gotland, na mestu gde je ono najbliže skandinavskom kopnu. Gradsko područje je brdovito, a nadmorska visina se kreće 0-50 m.

Klima u Visbiju je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.

Vode: Visbi se razvio na zapadnoj strani ostrva Gotland, u središnjem delu Baltičkog mora. Grad se obrazovao na mestu nekadašnjeg malog zaliva, koji je danas u celosti pretvoren u pristanište.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nije poznata najranija istorija Visbija, ali je dato područje naseljeno u vreme praistorije (ostaci primitivnih građevina).

Naselje je na ovo mestu se javlja oko 900. godine kao trgovačko središte. U 12. veku sagrađena je saborna crkva posvećena Bogorodici, koja je preoblikovana je u 13. veku.

U vreme poznog srednjeg veka grad je napredovao, jer je bio član Hanze, a nalazio se na geografski veoma značajnom mestu u Baltičkom moru. Gradnja zidina otpočela je u 13. veku. Već do 1280. zidovi su dostigli sadašnju visinu i dobili su osobene kule. Ostrvo Gotland je osvojio kralj Valdemar IV od Danske, pa je Visbi postao danski grad. Gusari Vitalijanci su više puta (1391, 1394. i 1398) zauzimali i pljačkali Visbi. Kralj Erik od Pomeranije je izgradio dvorac n Visbiju i tu živeo od 1439.. godine. Visbi je tada postao „gusarsko gnezdo“ i obustavljena je sva trgovina. Hanza je 1470. proglasila da Visbi više nije hanzeatski grad.

Konačni udarac Visbiju došao je 1525. godine. Trgovci iz Visbija bili su u svađi sa nemačkim Libekom. Nemci su započeli sa paljenjem svih crkava u gradu sem saborne. Ruševine su ostale do dana-današnjeg.

Visbi je ponovo postao švedski grad 1645, posle 300 godina pod danskom upravom. Međutim, sve do početka 19. veka Visbi nije napredovao. Tada ponovo dolazi do razvoja trgovine i pomorstva. Grad i ostrvo su ponovo doživeli blagostanje.

Posle Drugog svetskog rata Visbi je postao turističko središte, a razvoju turizma doprinelo je i dobijanje statusa svetske baštine 1995. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Visbi je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 23.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 57.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu lagano, ali sigurno raste.

Do sredine 20. veka Visbi su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo Kalmara je postalo šarolikije, ali opet manje nego u slučaju drugih većih gradova u državi.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas je Visbi savremeni industrijski grad sa razvijenom privredom. Nekadašnje pomorstvo i ribolov su savremeni, ali ne i važni kao nekad. Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Visbi ima izvanredno očuvano staro gradsko jezgro, koje je najbolje očuvan srednjovekovni grad u Skandinaviji. On se sastoji od nepravilne mreže ulica i trgova, a okružen je 3,4 km dugim kamenim bedemom. Stoga se grad nalazi na spisku svetske baštine UNESKO-a od 1995. godine.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]