Visbi
Visbi šved. Visby | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švedska |
Okrug | Gotlandski |
Osnovan | oko 900. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 22.593 |
— gustina | 1.816,16 st./km2 |
Aglomeracija (2012.) | 57.224 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 57° 38′ 00″ S; 18° 17′ 00″ I / 57.633333° S; 18.283333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 0-50 m |
Površina | 12,44 km2 |
Pozivni broj | +46 498 |
Veb-sajt | |
www.gotland.se |
Visbi Visby | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Hanzeatski grad Visbi |
Mesto | Gotland Municipality, Visby stad, Gotland, Švedska |
Koordinate | 57° 37′ 44″ S; 18° 18′ 26″ I / 57.628997° S; 18.307109° I |
Površina | 1.453 ha (156.400.000 sq ft) |
Kriterijum | kulturna: iv, v |
Referenca | 731 |
Upis | 1995. (19. sednica) |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/731 |
Visbi (šved. Visby) grad je u Švedskoj, u krajnje jugoistočnom delu države, na ostrvu Gotland. Grad je u okviru Gotlandskog okruga i njegovo je upravno sedište i najveće naselje (u stvari jedini grad). Visbi je istovremeno i sedište Opštine Gotland, koja se poklapa sa okrugom.
Visbi je čuven kao najbolje očuvani srednjovekovni grad u Skandinaviji, okružen 3,4 km dugim kamenim bedemom. Stoga se grad nalazi na spisku svetske baštine UNESKO-a.
Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]
Ime potiče od staronordijske reči Vi, što znači „mesto gde se žrtvuje“. Ona je dodata na reč By, u značenju „grad“.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Visbi se nalazi u krajnje jugoistočnom delu Švedske. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 210 km južno (uključujući prevoz trajektom).
Reljef: Visbi se razvio na zapadnoj strani ostrva Gotland, na mestu gde je ono najbliže skandinavskom kopnu. Gradsko područje je brdovito, a nadmorska visina se kreće 0-50 m.
Klima u Visbiju je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.
Vode: Visbi se razvio na zapadnoj strani ostrva Gotland, u središnjem delu Baltičkog mora. Grad se obrazovao na mestu nekadašnjeg malog zaliva, koji je danas u celosti pretvoren u pristanište.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Nije poznata najranija istorija Visbija, ali je dato područje naseljeno u vreme praistorije (ostaci primitivnih građevina).
Naselje je na ovo mestu se javlja oko 900. godine kao trgovačko središte. U 12. veku sagrađena je saborna crkva posvećena Bogorodici, koja je preoblikovana je u 13. veku.
U vreme poznog srednjeg veka grad je napredovao, jer je bio član Hanze, a nalazio se na geografski veoma značajnom mestu u Baltičkom moru. Gradnja zidina otpočela je u 13. veku. Već do 1280. zidovi su dostigli sadašnju visinu i dobili su osobene kule. Ostrvo Gotland je osvojio kralj Valdemar IV od Danske, pa je Visbi postao danski grad. Gusari Vitalijanci su više puta (1391, 1394. i 1398) zauzimali i pljačkali Visbi. Kralj Erik od Pomeranije je izgradio dvorac n Visbiju i tu živeo od 1439.. godine. Visbi je tada postao „gusarsko gnezdo“ i obustavljena je sva trgovina. Hanza je 1470. proglasila da Visbi više nije hanzeatski grad.
Konačni udarac Visbiju došao je 1525. godine. Trgovci iz Visbija bili su u svađi sa nemačkim Libekom. Nemci su započeli sa paljenjem svih crkava u gradu sem saborne. Ruševine su ostale do dana-današnjeg.
Visbi je ponovo postao švedski grad 1645, posle 300 godina pod danskom upravom. Međutim, sve do početka 19. veka Visbi nije napredovao. Tada ponovo dolazi do razvoja trgovine i pomorstva. Grad i ostrvo su ponovo doživeli blagostanje.
Posle Drugog svetskog rata Visbi je postao turističko središte, a razvoju turizma doprinelo je i dobijanje statusa svetske baštine 1995. godine.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Visbi je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 23.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 57.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu lagano, ali sigurno raste.
Do sredine 20. veka Visbi su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo Kalmara je postalo šarolikije, ali opet manje nego u slučaju drugih većih gradova u državi.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Danas je Visbi savremeni industrijski grad sa razvijenom privredom. Nekadašnje pomorstvo i ribolov su savremeni, ali ne i važni kao nekad. Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Visbi ima izvanredno očuvano staro gradsko jezgro, koje je najbolje očuvan srednjovekovni grad u Skandinaviji. On se sastoji od nepravilne mreže ulica i trgova, a okružen je 3,4 km dugim kamenim bedemom. Stoga se grad nalazi na spisku svetske baštine UNESKO-a od 1995. godine.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Saborna crkva u Visbiju
-
Crkva svetog Nikole, građena 1230, spaljena 1525.
-
Visbi oko 1700.
-
Gradska luka
-
Barutna kula
-
Gradski kej
-
Gradski park Almedalen
-
Ulica starog gradskog jezgra
-
Pakhuslan, jedan od trgova starog Vizbija
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- World Heritage Visby Map with associated picture links
- Mitt Visby Local news, weather forecast, events, cinema and TV-guide.
- The official Medieval Week Visby site
- Large collection of photos from the Medieval Week (Medeltidsveckan) in Visby Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. maj 2009)
- information about Visby, the medieval week and a collection of photos Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. januar 2009)