Vladimir Cvetković
Vladimir Cvetković | |||
---|---|---|---|
Lični podaci | |||
Puno ime | Vladimir Cvetković | ||
Datum rođenja | 24. maj 1941. | ||
Mesto rođenja | Loznica, Srbija | ||
Državljanstvo | SFRJ | ||
Deca | Rastko Cvetković | ||
Visina | 196 cm | ||
Seniorska karijera | |||
Godine | Klub | ||
1959–1972 | Crvena zvezda | ||
Reprezentativna karijera | |||
Jugoslavija | |||
Vladimir Cvetković (Loznica, 24. maj 1941) je bivši jugoslovenski košarkaš i sportski funkcioner. Jedan od najboljih košarkaša u istoriji Crvene zvezde i reprezentativac Jugoslavije. Kao generalni sekretar FK Crvena zvezda zajedno sa Draganom Džajićem bio je najzaslužniji za okupljanje ekipe koja je postala šampion Evrope i sveta.
Karijera[uredi | uredi izvor]
Prvo je zbog visine bio fudbalski golman, ali je u svojoj 14. godini imao prelom ramene kosti leve ruke. Međutim posle oporavka, jednog leta je prilikom skoka u Drinu ponovo polomio ramenu kost leve ruke, što ga je prikovalo za bolnički krevet u Beogradu, gde je ležao u gipsu dve godine, do svoje 17. godine. Na kraju boravka u bolnici posle 700 dana i noći leva ruka mu je ostala kraća za 2,5 centimetra i tanja za bar jedan centimetar od desne. Hirurški zahvat ostavio je trag od 20 centimetara, a ortoped ga je savetovao da pokuša da igra košarku, kako bi ojačao ruku.
Crvena zvezda[uredi | uredi izvor]
Već 1959. debitovao u prvom košarkaškom timu Crvena zvezda, a godinu kasnije i u zvaničnim utakmicama. Od tog vremena igrao je trinaest šampionata bivše Jugoslavije. Već 1961. godine bio je treći strelac ekipe, iza Sretena Dragojlovića i Ratomira Vićentića, koji će mu kasnije postati i kum. Cvele je u toj sezoni beležio 10,1 poen u šampionatu Jugoslavije. Prvi put je bio najbolji strelac kluba u ligi 1962. godine, kada je na 18 utakmica prosečno beležio 22,7 poena. U narednom šampionatu imao je prosek od 25,5 poena, ali je Zvezda tih godina bila u donjem delu tabele i pored sjajnih pojedinaca kakvi su bez sumnje bili Cvetković, Vićentić i Dragojlović. U prvenstvu 1964. godine Cvetković je imao prosek od 23 poena po meču, a Zvezda je napravila pomak i zauzela treće mesto na tabeli. Poslednji put je igrao zajedno sa Vićentićem u timu u šampionatu 1965. godine, kada je imao prosek od 28,2 poena po utakmici. Te godine je proglašen i za najboljeg sportistu SD Crvena zvezda u prvom izboru Zvezdine revije, koja je kasnije postala tradicionalna nagrada i opstala je do današnjih dana.
Neverovatno efikasan je bio u sezoni 1966. godine, kada je na 22 utakmice postigao 755 poena – prosek za današnje vreme nestvarnih 34,3 poena po meču, što je apsolutni rekord kluba u jednoj sezoni. Tada je po prvi put bio najbolji strelac lige. Na utakmici protiv Ivangrada je te 1966. godine postigao 57 poena, što mu je lični rekord i četvrti najbolji učinak u istoriji kluba na jednom meču. U prvenstvenoj sezoni 1967. imao je prosek od 32,2 poena po meču. Na susretu protiv Olimpije ubacio je 56 poena, a ekipa je zauzela treće mesto, kao i u šampionatu 1967/68, kada je Cvele beležio 27,1 poen po utakmici. Od te sezone utakmice su počele da se igraju u dvoranama, a prešlo se i na sistem takmičenja jesen – proleće, a do tada su se prvenstva održavala u jednoj kalendarskoj godini.
Vladimir Cvetković je u sezoni 1968/69 uz pomoć mlađih saigrača Kapičića, Simonovića, Vučinića, Škulića i Slavnića stigao do svoje prve šampionske titule sa Zvezdom. Bila je to i prva titula za klub posle pauze od 14 godina. U 22 susreta ostvareno je 19 pobeda i samo tri poraza, a Cvetković je sa prosekom od 27,3 poena ponovo bio lider tima.
Crvena zvezda je u sezoni 1969/70 prvi put nastupila u evropskim kupovima i to u Kupu šampiona, kada je stigla među osam najboljih timova, a Cvele, ta legendarna osmica kluba sa Malog Kalemegdana, postigao je 195 poena na deset mečeva u elitnom takmičenju i bio najefikasniji u timu. U šampionatu je beležio 19,7 poena i poslednji put bio košgeter ekipe, a Zvezdi je za dlaku izmakla nova titula, koju je osvojila ljubljanska Olimpija. Cvetković je od 1962. do 1970. godine svih devet puta bio najbolji strelac Zvezde po ukupnom broju poena, a osam puta po proseku u istom periodu. Samo je Sreten Dragojlović uspeo da ga nadmaši po proseku poena u sezoni 1963. Prvi nacionalni kup u istoriji kluba osvojen je u sezoni 1970/71, a Cvele je sa 98 poena u četiri meča bio najefikasniji košarkaš u timu. Kompletnu karijeru proveo je u Zvezdi od koje se oprostio kao kapiten šampionskom titulom 1972. godine, koju su crveno-beli osvojili u majstorici na neutralnom terenu u Ljubljani savladavši Jugoplastiku iz Splita rezultatom 75:70.
Reprezentacija[uredi | uredi izvor]
Zapažen učinak ostvario je i u dresu reprezentaciji Jugoslavije za koju je odigrao 149 utakmica i postigao 1276 poena. Osvojio je čak četiri srebrne medalje na velikim takmičenjima (Svetsko prvenstvo 1963. i 1967. godine, Olimpijske igre 1968. i Evropsko prvenstvo 1969. godine). Na Prvenstvu sveta u Montevideu 1967. godine zabeležio je 48 poena na sedam utakmica. U pobedi protiv Brazila (87:84) ubacio je 15 poena. Iste godine je bio i prvi strelac podmlađene reprezentacije Jugoslavije, koja je na Evropskom šampionatu u Finskoj zauzela deveto mesto. Postigao je 157 poena u devet mečeva i sa prosekom od 17,4 po utakmici bio četvrti košgeter turnira. U trijumfu nad Španijom (82:68) postigao je 29 poena, dok je Finskoj isporučio 24 poena u pobedi rezultatom 68:59.
Ono po čemu se i danas pamti Cvetkovićev boravak u nacionalnom timu su dva pogođena slobodna bacanja za pobedu protiv izuzetno snažne selekcije SSSR-a na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine, kojom je Jugoslavija obezbedila prvu košarkašku medalju u istoriji na najvećoj svetskoj smotri sporta. Sovjeti su savladani sa 63:62 u polufinalu i srebro je bilo u džepu. Cvetković je na toj utakmici postigao pet poena, a ukupno 80 na turniru u devet utakmica, čime je bio četvrti strelac reprezentacije. Najraspoloženiji je bio u pobedi protiv Portorika (93:72), kada je ubacio 27 poena, dok je u meču protiv Španije (93:79) zabeležio 23 poena.
Funkcioner[uredi | uredi izvor]
Stečeno iskustvo mu je značajno pomoglo da postane legenda fudbalskog kluba Crvena zvezda, gde je na mestu generalnog sekretara za 18 godina doprineo osvajanju 18 trofeja u periodu od 1983. do 2001. godine. Zvezda je u to vreme bila sjajno organizovana, a Cvetković je uspešno koordinirao svim akcijama i držao konce u svojim rukama.[1] Maksimalno se posvetio obavezama u klubu, pazio na svaki dinar, pa Zvezda u to vreme nikada nije imala dugove. Zajedno sa svojim saradnicima napravio najveći istočnoevropski fudbalski klub i dostigao rezultatski maksimum osvajanjem titule šampiona Evrope i sveta 1991. godine. Dragan Džajić je bio zadužen za sva sportska pitanja ali je Cvetković davao konačne odluke po pitanju finansija. Tako je prepolovio obeštećenje za Mihajlovića[1] koji je te godine prešao iz Vojvodine i bio jedan od ključnih igrača u pohodu na tron Evrope. Velike zasluge za te Zvezdine uspehe imaju tadašnji funkcioneri kluba sa Marakane, Miša Slijepčević i Nastadin Begović, koje retko ko pominje kada se povede priča o Bariju i Tokiju. Od 24. septembra 1992. do 24. marta 1998. obavljao je funkciju ministra za sport.
Ostalo[uredi | uredi izvor]
U Beogradu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Razveden, otac je dvoje dece. Njegova supruga je bila košarkašica Rada Đurić.[2] Kćerka Zorana je doktor kliničke psihologije u Čikagu, a sin Rastko je bivši košarkaš.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Ja sam u Zvezdi napravio sistem a neznalice sve upropastile”. Arhivirano iz originala 02. 04. 2015. g. Pristupljeno 05. 03. 2015.
- ^ Niko mi od prijatelja nije okrenuo leđa („Politika“, 3. februar 2013)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Vladimir Cvetković na sajtu Olympedia.org
- Na današnji dan rođen Vladimir Cvetković
- Rođeni 1941.
- Sportisti iz Loznice
- Srpski košarkaši
- Jugoslovenski košarkaši
- Košarkaški centri
- Košarkaši Crvene zvezde
- Košarkaši na Letnjim olimpijskim igrama 1964.
- Jugoslovenski olimpijci na Letnjim olimpijskim igrama 1964.
- Košarkaši na Letnjim olimpijskim igrama 1968.
- Jugoslovenski olimpijci na Letnjim olimpijskim igrama 1968.
- Osvajači medalja na Letnjim olimpijskim igrama 1968.
- Osvajači olimpijskih medalja u košarci
- Osvajači srebrnih olimpijskih medalja za Jugoslaviju
- Košarkaši na Evropskom prvenstvu 1967.
- Košarkaši na Evropskom prvenstvu 1969.
- Košarkaši na Svetskom prvenstvu 1963.
- Košarkaši na Svetskom prvenstvu 1967.