Volokolamsk
| Volokolamsk rus. Волоколамск | |
|---|---|
 Volokolamski kremlj | |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Rusija |
| Federalni okrug | Centralni |
| Oblast | Moskovska oblast |
| Osnovan | 1135. |
| Status grada | 1781. |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2010. | 23.865 |
| — gustina | 795,5 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 56° 02′ 00″ S; 35° 57′ 00″ I / 56.033333° S; 35.95° I |
| Vremenska zona | UTC+4 |
| Aps. visina | ok. 200 m |
| Površina | 30 km2 |
.svg)  Volokolamsk Volokolamsk na karti Rusije | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 143600 |
| Pozivni broj | 49636 |
| OKATO kod | 46205501 |
.svg)
.png)
Volokolamsk (rus. Волокола́мск) je administrativni centar Volokolamskog rejona u Moskovskoj oblasti u Rusiji. Volokolamsk se nalazi 129 kilometara severoistočno od Moskve na reci Gorodenka, nedaleko od ušća reke Lame. 2003. godine grad je imao 16700 stanovnika.
Volokolamsk se prvi put spominje u Voskresenjskoj hronici pod 1135. godinom. Grad su izgradili trgovci iz Novgoroda. Volokolamsk je ostao pod vlašću Novgoroda sve do 1398. godine, s jednim dužim prekidom krajem 12. i početkom 13. veka. Nakon Mongolske invazije Volokolamsk je podeljen na dva dela: jedan deo je pripado Novgorodu, a drugi Vladimiru.
U Volokolamsku je 1337. godine rođen sveti Terapont Belojezerski.
1398. godine Vasilij I definitivno je uključio Volokolamsk u Moskovsku kneževinu. Grad je počeo da opada jer je izgubio tada svoje trgovačke, hanzeatske veze sa Novgorodom. 1462. Volokolamsk je Ivan III dodelio svom mlađem bratu kao kneževsku apanažu. Tada je izgrađena i crkva u Volokolamsku koja i danas postoji. 1613. Volokolamsk je izdržao opsadu Sigismunda III, poljskog kralja.
Sovjetska vlast je u Volokolamsku uspostavljena oktobra 1917. godine. Tokom Velikog Otadžbinskog rata, u blizini Volokolamska bilo je sukoba između sovjetskih i nemačkih vojnika. U novembru 1941. godine 18 ruskih vojnika uništilo je 18 nemačkih tenkova kada su se ovi približili putu između Volokolamska i Moskve.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 23.433 stanovnika.
| 1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 5.400 | 8.625 | 15.495 | 18.356 | 18.226[1] | 23.433 [2] | 23.433 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
