Vresija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vriesea
Vriesea duvaliana
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Vriesea

Lindl. 1843

Vresija (Vriesea) je rod višegodišnjih bromelija (familija Bromeliaceae). Ime je dobio po holandskom botaničaru Vilenu Hendriku de Vrisu[1]. Danas je poznato preko sto vrsta vresija, a najzastupljenije su u tropskim oblastima Severne i Južne Amerike.

Kao i većina bromelija, vresija poseduje rozetastu životnu formu sa središnjim levkom ispunjenim vodom. Iz njega raste cvetni klas, koji je kod vrste Vriesia splendens obojen od zelene do svetlonarandžaste boje. Iz gusto skupljenih brakteja klasa raste žuti cvet. Varijeteti koji u prirodi cvetaju žuto otvaraju svoje listove danju, a oni koji cvetaju belo otvaraju ih noću. Posle cvetanja matična biljka propada ali se pre propadanja razmnožava sa dve do tri mladice.

U narodu vresija je poprimila ime i kićena sablja, zbog svog karakterističnog izgleda. Naziva se i vrisija ili vrijesija.

Opis biljke[uredi | uredi izvor]

Koren vresije je po tipu žiličast.

Rozeta vresije je najčešće prečnika od 46 cm a visoka u proseku 30 cm. Propadanje rozete nastaje posle cvetanja biljke.

Cvetovi su najčešće žute ili bele boje. Postoje jedinke koje nikad ne procvetaju. Cvetna drška može da naraste do 50 cm. Visina cvetnog klasa zavisi od širine rozete. Ukoliko je rozeta šira to je i cvetna drška veća. Najčešće cvetaju početkom leta. Međutim, cvetanje u sobnom gajenju može da se postigne u bilo koje doba, zavisno od sađenja semena ili mlade rozete. Do truljenja cveta dolazi u uslovima prisustva veće količine vode u levku, a pri nižim temperaturama.

Listovi su najčešće tamnozelene boje sa poprečnim tamnosmeđim prugama. Tvrdi su i glatkih ivica, debljine od nekoliko milimetara. Do sušenja i smežuravanja listova u sobnom gajenju dolazi prilikom neredovnog zalivanja i orošavanja.

Biljka je bez mirisa.

Životni vek vresije u prirodi je oko 18 meseci. U sobnim uslovima od razvijanja mladice do cvetanja može da prođe od jedne do dve godine.

Areal[uredi | uredi izvor]

Areal roda obuhvata tropske oblasti Severne i Južne Amerike.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Gaji se kao ukrasna biljka. Nije poznata po lekovitosti, a ne pripada ni krmnom bilju jer je otrovna za stoku.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Bromeliad Info - Genera Etymology”. Arhivirano iz originala 3. 2. 2007. g. Pristupljeno 4. 5. 2008. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]