Vrhbosanska nadbiskupija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je metropolija i nadbiskupija Katoličke crkve.

Nadležni metropolit i nadbiskup je kardinal Vinko Puljić, a sjedište nadbiskupije se nalazi u Sarajevu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vrhbosanska biskupija je osnovana u 7. vijeku, a najvjerovatnije u ranom periodu zavisila od Salone (kod Splita). U 13. i 14. vijeku, kada je Bosna postala slovenska država (nekada zavisna od Ugarske, nekada nezavisna), Vrhbosanska biskupija je dobila veći značaj. U drugoj polovini 15. vijeka, teritorija današnje Bosne i Hercegovine je potpala pod tursku vlast. Počela je masovna islamizacija stanovništva, ali je dio stanovništva i dalje zadržao hrišćansku vjeru. Nakon oslobođenja od Turaka, na prostoru današnje Bosne i Hercegovine bile su rasprostranjene tri konfesije: islamska, pravoslavna i katolička. Prema austrijskom popisu iz 1879, 42,88% stanovništva je bilo pravoslavne vjere, 38,75% — islamske, i 18,08% — katoličke.

Godine 1881, Vrhbosanska biskupija je dobila status nadbiskupije.

Rat u Bosni i Hercegovini je doveo do smanjivanja broja katolika u zemlji. Veliki broj vjernika iz Vrhbosanske nadbiskupije (uglavnom Hrvati) migrirali su u Hrvatsku. Godine 1990, broj katolika u nadbiskupiji je iznosio oko 527.000, danas ih je oko 215.000.

Mnogi katolički hramovi u nadbiskupiji su ili razrušeni u toku borbenih dejstava, ali nakon rata jedan od glavnih zadataka je njihova obnova.

Metropolija[uredi | uredi izvor]

Nadbiskupija obuhvata središnji i sjeveroistočni dio Bosne, a sjedište joj je u Sarajevu. Ujedno je i metropolija kojoj su podložne sljedeće biskupije: Banjolučka, Mostarsko-duvanjska, Trebinjsko-mrkanska, a kao sufraganske su joj dodijeljene i Skopska biskupija i Apostolski egzarhat za Makedoniju. Ime nosi po sjedištu srednjovjekovne biskupije u mjestu Vrhbosna, nedaleko od današnjeg Sarajeva.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]