Gvadalupe (ostrvo)

Koordinate: 29° 01′ 28″ S; 118° 16′ 20″ Z / 29.02449° S; 118.27219° Z / 29.02449; -118.27219
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gvadalupe
Isla Guadalupe
Satelitski snimak ostrva
Geografija
LokacijaTihi okean
Koordinate29° 01′ 28″ S; 118° 16′ 20″ Z / 29.02449° S; 118.27219° Z / 29.02449; -118.27219
Površina243,988 km2
Visina1,298 m
Najviši vrhMonte Avgusta
Administracija
Meksiko
Demografija
Stanovništvo150  (2008)
Gustina st.0,61 stan./km2

Gvadalupe (šp. Isla Guadalupe) je vulkansko ostrvo u istočnom delu Tihog okeana smešteno na udaljenosti od 241 km od zapadne obale poluostrva Donja Kalifornija u Meksiku. Ostrvo administrativno pripada saveznoj državi Donja Kalifornija odnosno gradu Ensenada od kojeg je udaljeno nekih 400 km ka jugozapadu.

Geološku osnovu ostrva čine dva ugasla štitasta vulkana El Pikačo na jugu ostrva (visine 975 m) i Monte Avgusta (visine 1.298 m - najviša tačka ostrva) u severnom delu nastala na nekadašnjem srednjookeanskom grebenu. U osnovi ostrva leže vulkanske stene trahita i olivina. Ostrvo se proteže u pravcu sever-jug u dužini od oko 35 km dok širina ostrva u pravcu zapad-istok iznosi oko 11 km. Ukupna površina ostrva je nešto manja od 240 km².

Nešto drveća i plodnog zemljišta nalazi se u severnom delu ostrva, dok je južna polovina kamenjar. Obala je uglavnom stenovita. Oko ostrva se nalaze brojna manja stenovita ostrvca (školje), a dva najveća Afuero i Adentro leže na oko 3 km jugozapadno od južne obale.

Ostrvo je pod uticajem veoma suve suptropske klime sa prosečnim temperaturama između 18° i 22°C u nižim područjima (do 800 metara) i sa temperaturama preko 22°C u višim područjima (ali gotovo uz odsustvo padavina). Količina padavina blago raste idući ka severu (od 133 mm pa gore), a najveći procenat vodenog taloga izluči se tokom zimskih meseci.

Ostrvo je tokom 18. i 19. veka bilo popularna destinacija za američke i ruske trgovce krznima koji su lovili gvadalupsku foku i severnog morskog slona. Obe vrste su do 1844. bile gotovo istrebljene na ostrvu i u okolnim vodama. Od 1970. obe vrste su na listi zaštićenih vrsta na ostrvu i lov na njih je strogo zabranjen. Velika populacija perajara koji tu žive uzrok je i velike populacije velikih belih ajkula u ovim vodama.

Prema podacima popisa iz 2008. na ostrvu je živelo oko 150 stanovnika. Uglavnom su to ribari sa porodicama koji žive u naselju Kampo Este na severozapadnoj obali i koji se uglavnom bave lovom na jastoge i abalone.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]