Geografija Nepala

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nepal je kontinentalna država u Himalajima uklještena između Indije i Kine (Tibeta). Geografski pripada Indijskom potkontinentu. Dužina granice sa Kinom je 1236 kilometara, sa Indijom 1690 kilometara.

Nepal ima površinu od 147.181 km². Njegova teritorija je izduženog pravougaonog oblika, širine 145 do 241 kilometara i dužine oko 800 kilometara.

Najveća reka je Gagara (ili Karnali) duga 1080 kilometara (deo toka kroz Nepal je dug 507 kilometara).

Klimatsko-geografske regije[uredi | uredi izvor]

Od juga ka severu :

  • Terai je aluvijalna ravnica koja se prostire ka severu Indije.
  • Sivalik je oblast planina obraslih prašumama.
  • Mali Himalaji (Mahabharat Lek) je planinski lanac čiji vrhovi dostižu 3000 metara.
  • Nepalski plato je zona široka 100 kilometara. To je najnaseljenija oblast zemlje.
  • Planinski lanac Himalaja, u kome se nalazi 9 vrhova viših od 8000 metara, među kojima 8.848 metara visoki Mont Everest na granici sa Kinom. To je najviša tačka na Zemlji. Pored njih, tu su i više od 100 vrhova viših od 7000 metara. Svi oni čine divovski zid koji odvaja Nepal i Kinu.

Dramatične razlike u nadmorskoj visini utiču na raznovrsnost ekosistema. Uz indijsku granicu prostiru se tropske savane, dalje na sever su zimzelene i listopadne suptropske šume u brdima, šume umerene klime na padinama Himalaja, planinski pašnjaci, i konačno stene i led na najvišim visinama.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]