Geografija Sjedinjenih Američkih Država

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Veliki kanjon reke Kolorado

Sjedinjene Američke Države su površinom treća najveća država na svetu, nakon Rusije i Kanade, sa ukupnom površinom od 9.631.418 km². Sa ovako ogromnom teritorijom, geografija Sjedinjenih Američkih Država u velikoj meri varira od jednog područja do drugog. Planinski lanci Apalači i Stenovite planine su dva glavna planinska masiva na teritoriji Sjedinjenih Država. Stenovite planine su više i nalaze se na zapadu, dok se niži Apalači nalaze na istoku.

Istočno od Misisipija (najveće reke u Severnoj Americi) tlo je uglavnom šumovito. Apalači dele ovo područje u istočne i srednjozapadne Sjedinjene Američke Države, iako se „južne države“ često smatraju posebnom regijom prvenstveno zbog kulturnih razloga. Zapadno od Misisipija su zapadne Sjedinjene Američke Države. Između Misisipija i Stenovitih planina nalazi se Velika ravnica (SAD) (Većina Divljeg zapada) dok se Tihookeanske Sjedinjene Američke Države nalaze zapadno od Stenovitih planina. Daleka država Aljaska se smatra arktičkom zemljom, dok su Havaji u tropskoj zoni.

Sjedinjene Američke Države imaju dugu granicu sa Kanadom i Meksikom. Granica sa Kanadom je duga 8.893 km, a sa Meksikom 3.326 km. SAD imaju čak 19.924 km vodenih granica. Što se tiče klime, najveći deo Sjedinjenih Američkih Država ima blagu klimu, izuzev nekoliko područja koja imaju arktičku (Aljaska) ili tropsku klimu (Florida, Havaji). Neka područja Sjedinjenih Američkih Država izložena su čestim uraganima (države na južnoj atlantskoj obali i države Meksičkog zaliva), tornadima (središnje države) i zemljotresima (Kalifornija i Vašington).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]