Demogeografija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Demogeografija (populaciona geografija ili geografija stanovništva) je geografska disciplina, deo društvene geografije, koja se bavi proučavanjem prostorne karakteristike stanja i kretanja stanovništva. Razlika između demografije i demogeografije ogleda se u tome što je prva nauka o stanovništvu, a druga je nauka o prostornom razmeštaju stanovništva.

Zadatak demogeografije[uredi | uredi izvor]

Osnovni zadaci nauke su izdvajanje populaciono-geografskih regija, tj. prostora sa istim ili sličnim razmeštajem, strukturama i kretanjem stanovništva, dalje, određivanje doprinosa pojedinih faktora, koji su tu raznolikost uslovili i određivanje bitnih karakteristika svake od izdvojenih regija u odnosu na sve ostale regije. Demogeografija u užem smislu posebnu pažnju poklanja brojnom kretanju stanovništva, prirodnom priraštaju i migracionim procesima.

Metode[uredi | uredi izvor]

Demogeografija koristi nekoliko metoda:

Veza sa drugim naukama[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo je kompleksan predmet proučavanja, koji osim prostorne raznolikosti ima i druge osobine, kojima se bave druge nauke: demografija, sociologija, urbanizam, etnologija, istorija, ekonomija i dr. Dakle, u osnovi njihovih proučavanja je stanovništvo, ali sa različitih tačaka gledišta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mastilo, Natalija (2005): Rečnik savremene srpske geografske terminologije, Geografski fakultet, Beograd