Gerhard Ertl

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gerhard Ertl
Gerhard Ertl
Lični podaci
Datum rođenja(1936-10-10)10. oktobar 1936.(87 god.)
Mesto rođenjaŠtutgart, Nemačka
ObrazovanjeUniverzitet u Štutgartu, Univerzitet Sorbona, Univerzitet Ludvig Maksimilijan u Minhenu, Univerzitet u Štutgartu, Tehnički univerzitet u Minhenu, Max Planck Institute for Intelligent Systems
Naučni rad
Poljehemija
Nagrade Nobelova nagrada za hemiju (2007)

Gerhard Ertl (nem. Gerhard Ertl; Štutgart, 10. oktobar 1936) je fizičar koji je doprineo razvoju takozvane površinske hemije. Od 1986. do 2004. bio je direktor odseka fizičke hemije na Institutu Fric Haber u Berlinu. Oktobra 2007. dodeljena mu je Nobelova nagrada za hemiju za istraživanje hemijskih reakcija na čvrstim površinama.

Doktorirao je 1965. na Tehničkom univerzitetu u Minhenu sa temom „O kinetici katalitičke oksidacije vodonika na kristalima germanijuma“ (Über die Kinetik der katalytischen Oxidation von Wasserstoff an Germanium-Einkristallen). Od 1996. radi kao profesor na Humboltovom univerzitetu u Berlinu.

Gerhard Ertl se bavio utvrđivanjem mehanizama na molekularnom nivou koji utiču na katalitičku sintezu amonijaka na gvožđu (Haber-Bošov proces) i katalitičku oksidaciju ugljen-monoksida u prisustvu paladijuma (katalitička konverzija). Otkrio je fenomen oscilatornih reakcija na površini platine i elektronskim mikroskopom dobio prve slike promena koje se zbivaju pri ovakvoj reakciji.

Njegov rad je dao objašnjenja za smanjenje sloja ozona u atmosferi, funkcionisanje katalitičkih posuda u automobilskim motorima itd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]