Glodari

Glodari
Domaći miš
Sistematika
carstvo: Životinje (Animalia) tip: Hordati (Chordata) klasa: Sisari (Mammalia) red: Glodari Bowdich, 1821.
podredovi
Sciuromorpha Castorimorpha Myomorpha Anomaluromorpha Hystricomorpha
Ekologija taksona

Glodari (Rodentia) su najveći red sisara. Ova skupina broji oko 2.270 vrsta, što čini oko 42% svih vrsta sisara. Žive širom svijeta u raznovrsnim životnim uslovima. Veličina varira od 6 cm dužine i 7 g težine (afrički patuljasti miš) do 130 cm dužine i 45 kg težine (kapibara), ali je većina vrsta relativno mala, dužine između 8 i 35 cm.

Anatomija

Oblik tijela glodara je uglavnom vrlo sličan, osim malog broja izuzetaka, koji su zbog prilagođavanja posebnim uslovima života razvili i neke posebne tjelesne osobine (odskočne noge, noge za kopanje, letne kožice i sl.).

Vilica

Najvažnija osobina vilice glodara su povećani sjekutići gornje i donje vilice.

Glodari imaju 16 ili 20 trajnih zuba, pri čemu većina vrsta ni nema mliječne zube (osim vrsta iz nadfamilije Cavioidea, kojima izrastu trajni zubi još prije nego što se okote). U svakoj polovini vilice imaju po jedan sjekutić (Dens incisivus), koji se još naziva i „zub glodavac“. Donji sjekutići su najčešće duži od gornjih. Iza njih dolazi prazan prostor koji se zove dijastema, a očnjaci im nisu razvijeni.

Zubi glodara po pravilu nemaju korijen. Prema mjestu izrastanja zuba imaju zubnu šupljinu i rastu tokom cijelog života. Za razliku od njih, kutnjaci imaju ograničen rast.

Način života

Većina glodara su noćne životinje ili su aktivne u sumrak, ali se mogu sresti i tokom dana. Žive pojedinačno ili u grupama koje u slučaju gole krtice mogu imati i više od sto jedinki. Glodari žive u svim životnim uslovima, uključujući i visoke krošnje (npr. vjeverica). Nema ih jedino na Antarktiku i nekim manjim ostrvima.

Glodari su vrlo bitni u većini ekosistema, jer se brzo razmnožavaju što ih čini vrijednim izvorom ishrane za mnoge predatore, kao i prenosiocima polena isl.

Porijeklo imena

Ime „glodari“ potiče od osobine glodara da moraju čitav život da glođu, jer im čitav život rastu zubi, pa moraju da ih troše. Latinski izraz Rodentia je nastao na sličan način, od riječi rodere (glodati) i riječi dens (zub).

Sistematika

dvije trećine svih glodara se nalazi u natfamiliji Muroidea. Familije Muridae (plava boja) i Cricetidae (crvena boja) čine glavninu natfamilije Muroidea.

• Podred Anomaluromorpha
  • Familija Anomaluridae
  • Familija Pedetidae
• Podred Castorimorpha
  • Natfamilija Castoroidea
    • Familija Castoridae: dabar
  • Natfamilija Geomyoidea
    • Familija Geomyidae: američki glodar rupar
    • Familija Heteromyidae
• Podred Hystricomorpha
  • Familija incertae sedis Diatomyidae
  • Infrared Ctenodactylomorphi
    • Familija Ctenodactylidae
  • Infrared Hystricognathi
    • Familija Bathyergidae'
    • Familija Erethizontidae
    • Familija Hystricidae
    • Familija Petromuridae
    • Familija Thryonomyidae
    • Parvored Caviomorpha
      • Familija †Heptaxodontidae
      • Familija Abrocomidae
      • Familija Capromyidae
      • Familija Caviidae: morsko prase...
      • Familija Chinchillidae: činčile, ...
      • Familija Ctenomyidae
      • Familija Dasyproctidae
      • Familija Dinomyidae
      • Familija Echimyidae
      • Familija Hydrochoeridae: kapibara
      • Familija Myocastoridae
      • Familija Octodontidae
• Podred Myomorpha
  • Natfamilija Dipodoidea
    • Familija Dipodidae
  • Natfamilija Muroidea
    • Familija Calomyscidae: mišoliki hrčak
    • Familija Cricetidae: hrčak, američki pacov, američki miš, ...
    • Familija Muridae: obični miševi i pacovi, skočimiš, ćubasti pacovi, ...
    • Familija Nesomyidae'
    • Familija Platacanthomyidae
    • Familija Spalacidae
• Podred Sciuromorpha
  • Familija Aplodontiidae: planinski dabar
  • Familija Gliridae (poznate i pod nazivima Myoxidae i Muscardinidae)
  • Familija Sciuridae: vjeverica, tekunica, mrmot, ...

Spoljašnje veze

Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Glodari