Golden Stejt voriorsi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Golden Stejt voriorsi
KonferencijaZapadna konferencija
DivizijaPacifička divizija
Osnovan1946. god.; pre 78 godina (1946)
IstorijaFiladelfija voriorsi
(1946—1962)
San Francisko voriorsi
(1962—1971)
Golden stejt voriorsi
(1971—danas)
DvoranaČejs centar (2019—)
Orakl arena (1971—2019)
LokacijaSan Francisko, Kalifornija
Boje kluba   
TrenerStiv Ker
Prvaci7 (1947, 1956, 1975, 2015, 2017, 2018, 2022)
Prvaci konferencije12 (1947, 1948, 1956, 1964, 1967, 1975, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2022)
Prvaci divizije7 (1975, 1976, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019)
Povučeni brojevi6 (13, 14, 16, 17, 24, 42)
Veb-sajtwww.nba.com/warriors
Domaći jersey
Team colours
Domaći
Gostujući jersey
Team colours
Gostujući
Treći jersey
Team colours
Treći
Gradski jersey
Team colours
Gradski
Klasični jersey
Team colours
Klasični

Golden Stejt voriorsi (engl. Golden State Warriors) američki su košarkaški klub iz San Franciska, Kalifornija. Igraju u NBA ligi (Pacifička divizija).

Klub je osnovan u Filadelfiji 1946. kao Filadelfija voriorsi. Voriorsi su bili jedni od osnivača Košarkaške asocijacije Amerike i osvajači BAA lige 1947. Prvu titulu u NBA ligi su osvojili 1956. U San Francisko su prešli 1962. i postali San Francisko voriorsi, a ime Golden stejt voriorsi uzeli su u sezoni 1971/72.[1]

Voriorsi su osvojili sedam NBA šampionata. Poslednju titulu su osvojili 2022. pobedivši u finalu Boston seltikse.

Golden Stejt je u sezoni 2015/16. oborio rekord čuvene generacije Čikago bulsa iz sezone 1995/96. sa ostvarena 73 trijumfa u regularnom delu sezone i samo 9 poraza.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Filadelfija voriorsi[uredi | uredi izvor]

Voriorsi su osnovani 1946. godine pod imenom Filadelfija voriorsi, a klub je bio član Košarkaškog saveza Amerike. Prvo je bio u vlasništvu Pitera Tirela, koji je posedovao hokejaški tim Filadelfija roketsi takođe.[2] Tirel je zaposlio Edija Gotliba, dugo vremena promotera košarke u oblasti Filadelfije, koji je radio kao trener i generalni direktor.[3]

Predvođeni šuterskom senzacijom Džoom Fulksom, tim je osvojio prvenstvo u premijernoj sezoni 1946/47. pobedom nad Čikago stagsima 4 : 1. NBA liga koja je osnovana 1949, zvanično priznaje taj šampionat kao svoje prvo takmičenje. Gotlib je kupio tim 1951. godine.

Svoju drugu titulu Voriorsi su osvojili u sezoni 1955/56, pobedivši Fort Vejn pistonse u finalu. U to vreme najveće zvezde Voriorsa bili su Pol Arizin, Tom Gola i Nil Džonston. Tim je na draftu 1959. godine izabrao Vilta Čejmberlena. Brzo se Čejmberlen prilagodio i postao jedan od lidera tima. Dana 2. marta 1962. godine, u meču odigranom na neutralnom terenu u Heršiju (Pensilvanija), Čejmberlen je ubacio 100 poena protiv Njujork niksa (jedini koji je u jednoj utakmici postigao 100 poena).[4]

San Francisko voriorsi[uredi | uredi izvor]

Rik Beri, košarkaš Voriorsa

Frenklin Miuli je 1962. godine kupio većinski paket akcija tima i preselio franšizu u San Francisko, a tim je preimenovan u San Francisko voriorsi. Većina utakmica na domaćem parketu je igrana na Kav Palasu u Dejli Sitiju (objekat se nalazi južno od granice grada San Franciska) od 1962. do 1964. godine, te u San Francisko-Sivik Auditorijumu od 1964. do 1966. godine, mada su Voriorsi povremeno igrali kao domaćini u najbližim gradovima poput Ouklanda i San Hosea.

Pre NBA sezone 1963/64, Ratnici su draftovali Nejta Termonda. Voriorsi su pobedili i osvojili titulu prvaka Zapadne konferencije, ali su poraženi u NBA finalu od Boston seltiksa. U sezoni 1964/65, ratnici trejduju Čejmberlena u Filadelfija seventisikserse u zamenu za Konija Dirkinga, Lija Šafera, Pala Neumana i 150.000 dolara; pobedili su u samo 17 utakmica. 1965. godine su izabrali Rika Berija u prvom krugu drafta, koji je postao ruki godine te sezone, a onda predvodio Voriorse u NBA finalu u sezoni 1966/67, izgubivši od Čejmberlenovog novog tima, Filadelfije seventisiksers.

Beri je bio ljut na rukovodstvo Voriorsa i zbog nesporazuma prelazi u rivalski tim Oukland oukse, za koje je nastupao dve godine.[5] Tokom sledećih par godina tim nije bio konkurentan za titulu. U sezoni 1970/71. poslednji put je nastupao pod imenom San Francisko voriorsi.

Era Golden Stejta[uredi | uredi izvor]

1971—1987[uredi | uredi izvor]

Šampioni 1975

Franšiza je usvojila brend ime Golden Stejt voriorsi pre sezone 1971/72, kako bi ukazivalo da tim predstavlja celu državu Kaliforniju.[1] Skoro sve utakmice kod kuće su igrali u Ouklandu; šest su igrali u San Dijegu, ali nijednu u San Francisku ili Dejli Sitiju. Oukland Arena je postala dom Voriorsa 1972. godine.

Voriorsi su igrali u plej-ofu od 1971. do 1977. godine, osim u 1974. i osvajaju prvu NBA titulu 1974/75. pod novim imenom. U onome što mnogi smatraju za najveću senzaciju u istoriji NBA, Golden Stejt je ne samo pobedio, već i ponizio ekipu Vašington buletsa pobedom 4 : 0 u finalu NBA lige. Trener šampionskog tima je bio bivši igrač Ratnika Al Atles, a na terenu su najzapaženiji bili Rik Beri, Džamal Vilks i Fil Smit. Beri je imenovan za najkorisnijeg igrača finala.[6]

Zbog gubitka ključnih igrača kao što su Beri, Vilks i Termond usled trejdova i penzionisanja, Ratnici su pokušavali da sastave novi tim u borbi za titulu od 1978. do 1987. Kroz odabir na draftu, narednih godina u Voriorse su došli bivši centar Perdjua Purvis Šort (1978), Džo Kerol (1980) i centar Robert Periš (1976) koji je trejdovan u Boston seltikse 1980. godine. Godine 1983. ratnici su za Bernarda Kinga poslali ponudu Njujork niksima, ali pošto ovi nisu mogli da ga isplate — brzo su ga trejdovali Niksima u zamenu za Majkla Reja Ričardsona.

Odlazak ovih igrača iz različitih razloga simbolizuje uzaludnost franšize tokom ovog perioda da stabilizuje klub i rezultate. Prvi trener Atles je postao generalni direktor 1980. i tim je napravio nekoliko promena na klupi. Novi vlasnici Džim Ficdžerald i Dan Finan konačno su uspeli da vrate ugled tima angažovanjem bivšeg trenera Klivlenda Džordža Karla 1986. i nakon izbora krila Krisa Malina na draftu 1985.

1987—2009[uredi | uredi izvor]

Nakon što su doveli Krisa Malina u klub, na draftu 1988. godine su izabrali Miča Ričmonda i Tima Hardaveja. Ratnici su konačno posle niza neuspeha izgradili jedan od najboljih ofanzivnih timova u ligi. Tokom sezone 1990/91, tri igrača imala su prosek od 22 poena, ali je odbrana bila slaba. Dolaskom Latrela Sprivela 1992. i Krisa Vebera 1993. godine, ekipa je imala potencijal za visoke domete. Veliki problem su predstavljale povrede važnih igrača. Kris Malin 1992. nije igrao pola sezone, Hardavej deset mečeva, a Bili Ovens 37 utakmica. Od 1993. do 1995. povrede su mučile i ostale igrače iz prve petorke Voriorsa, ali je tim ipak uspeo da se kvalifikuje za doigravanje 1993.

Hardavej je otišao iz kluba 1996, a bilo je nediscipline u timu (kada je na treningu, 1. decembra 1997. Sprivel napao trenera Pi Džej Karlisima).[7][8]

Posle toga, sve do 2007. godine, Ratnici nisu uspeli da se kvalifikuju u plej-of. Pored iskusnijih Barona Dejvisa i Džejsona Ričardsona i dolaskom mladog Monte Elisa 2005. godine, uspeli su da igraju u doigravanju posle 13 godina.[9] Pobedili su lidera konferencije Dalas maverikse 4 : 2, ali su u narednoj rundi izgubili od Jute 4 : 1.

2009—danas: Spleš bradersi[uredi | uredi izvor]

Stef Kari
Klej Tompson

Na NBA draftu 2009. godine, Golden Stejt voriorsi su odabrali Stefa Karija kao sedmog pika. Potpisao je četvorogodišnji ugovor vredan 12,7 miliona dolara.[10] Dovođenje Karija se ispostavilo kao veoma dobar potez te su postavljeni uslovi za stvaranje šampionske generacije. U sezoni 2012/13 Voriorsi su trejdovali Montu Elisa, Ekpea Juda, i Kvomija Brauna u Milvoki bakse, u zamenu za Endrua Boguta i Stivena Džeksona.[11]

Tokom sezone 2012/13 Kari je postavio rekord NBA lige po postignutim trojkama u regularnoj sezoni (272).[12] Naredne godine, Kari i saigrač Klej Tompson postavljaju zajednički NBA rekord po postignutim trojkama u sezoni (484),[13] zbog čega dobijaju nadimak Spleš bradersi.[14][15] Golden Stejt je završio regularnu sezonu skorom 47—35, izborio je plej-of i dobio Denver nagetse u prvom krugu.[16] U polufinalu je igrao protiv San Antonio sparsa, ali je ispao posle šest odigranih utakmica.

U sezoni 2014/15 Kari je predvodio Ratnike do prve NBA titule od 1975. godine. Golden Stejt je u finalu pobedio Klivlend kavalirse ukupnim rezultatom 4−2.

Golden Stejt voriorsi su nastavili s dobrom igrom i u sezoni 2015/16; tim je nanizao 24 uzastopne pobede od početka takmičenja.[17] Niz pobeda prekinut je porazom od ekipe Milvoki baksa.[18] Iste sezone je Golden Stejt oborio rekord NBA lige po postignutim trojkama u jednoj sezoni.[19] Voriorsi su nastavili da ispisuju stranice istorije NBA lige, pobedom protiv Memfis grizlisa 125:104 i tako su oborili rekord čuvene generacije Čikago bulsa iz sezone 1995/96 sa ostvarena 73 trijumfa u regularnom delu sezone.[20] Ipak nisu uspeli da osvoje šampionski prsten, pošto je Golden Stejt poražen u neizvesnom NBA finalu od Klivlenda sa 3−4 u seriji.

U sezoni 2016/17, Ratnici su prvi tim u istoriji NBA lige koji je plej of seriju do velikog finala okončao bez poraza. Golden Stejt je pobedio ekipu San Antonija u gostima rezultatom 129−115 i tako finalnu seriju Zapadne konferencije zatvorio sa maksimalnim učinkom. Ratnici su u plej ofu ostvarili skor od 12−0 i ispisali novu stranicu istorije.[21] Dolaskom Kevina Durenta iz Oklahome, znatno je ojačan tim iz Ouklenda. Bio je jedan od najzaslužnijih za osvajanje drugog šampionskog prstena, pobedom u finalu NBA lige protiv Klivlend kavalirsa sa 4:1 u seriji.

Voriorsi su nastavili sa dominacijom u sezoni 2017/18, posle pobede nad Klivlendom sa 4:0 u finalnoj seriji.[22]

Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]

Golden Stejt Voriorsi — trenutni sastav
Igrači Treneri
Poz. # Ime Visina Masa Datum rođenja
K 8 Srbija Bjelica, Nemanja 2,09 m 106 kg 9. 5. 1988. Srbija*
B 2 Sjedinjene Američke Države Kjoza, Kris (DL) 1,8 m 79 kg 25. 11. 1995. Florida*
B 30 Sjedinjene Američke Države Kari, Stefen 1,88 m 84 kg 14. 3. 1988. Dejvidson*
K 23 Sjedinjene Američke Države Grin, Drejmond 1,98 m 104 kg 4. 3. 1990. Mičigen stejt*
K 9 Sjedinjene Američke Države Igodala, Andre 1,98 m 98 kg 28. 1. 1984. Arizona*
K 00 Demokratska Republika Kongo Kuminga, Džonatan 2,01 m 102 kg 6. 10. 2002. Patrik — Nju Džerzi*
K 1 Sjedinjene Američke Države Li, Dejmion 1,96 m 95 kg 21. 10. 1992. Lujvil*
K 5 Sjedinjene Američke Države Luni, Kevon 2,06 m 101 kg 6. 2. 1996. UCLA
B 4 Sjedinjene Američke Države Mudi, Mozes 1,96 m 96 kg 31. 5. 2002. Arkanzas*
B 0 Sjedinjene Američke Države Pejton II, Gari 1,91 m 88 kg 1. 12. 1992. Oregon Stejt*
B 3 Sjedinjene Američke Države Pul, Džordan 1,93 m 88 kg 19. 6. 1999. Mičigen*
K 32 Sjedinjene Američke Države Porter Mlađi, Oto 2,03 m 90 kg 3. 6. 1993. Džordžtaun*
B 11 Sjedinjene Američke Države Tompson, Klej 1,98 m 100 kg 8. 2. 1990. Vašington Stejt*
K 95 Sjedinjene Američke Države Toskano-Anderson, Huan 1,98 m 95 kg 10. 4. 1993. Market*
B 12 Sjedinjene Američke Države Vederspun, Kvinderi (DL) 1,91 m 93 kg 10. 9. 1996. Misisipi Stejt*
K 22 Kanada Vigins, Endru 2,01 m 89 kg 23. 2. 1995. Kanzas*
C 33 Sjedinjene Američke Države Vajzman, Džejms 2,13 m 109 kg 31. 3. 2001. Memfis*
Glavni trener
Pomoćni treneri



Legenda
  • (K) Kapiten
  • (C) Centar
  • (NP) Nepotpisan pik
  • (SA) Slobodan agent
  • (S) Suspendovan
  • (DL) Trenutno u D ligi
  • Povređen Povređen

TimPrelasci
Poslednji prelazak: 25. april 2022.


Treneri[uredi | uredi izvor]

Trener Godine
Edvard Gotlib 1946—1955
Džordž Seneski 1955—1958
Al Servi 1958—1959
Nil Džonston 1959—1961
Frenk Makgvajer 1961—1962
Bob Firik 1962—1963
Aleks Hanum 1963—1966
Bil Šerman 1966—1968
Džordž Li 1968—1970
Al Atls 1970—1980
Džoni Bak 1980
Al Atls 1980—1983
Džoni Bak 1983—1986
Džordž Karl 1986—1988
Ed Gregori 1988
Don Nelson 1988—1995
Bob Lanir 1995
Rik Adelman 1995—1997
Pi Džej Karlisimo 1997—1999
Gari Sent Džin 1999—2000
Dejv Kauens 2000—2001
Brajan Vinters 2001—2002
Erik Maselman 2002—2004
Majk Montgomeri 2004—2006
Don Nelson 2006—2010
Kit Smart 2010—2011
Mark Džekson 2011—2014
Stiv Ker 2014—danas

Statistike i priznanja[uredi | uredi izvor]

U istoriji Golden Stejta dvojica košarkaša su proglašeni najkorisnijim igračem u ligi (MVP): Vilt Čejmberlen 1960. i Stef Kari 2015. i 2016. godine.

Najbolji igrači[uredi | uredi izvor]

Lideri
Kategorija Igrač Statistika
Odigrane utakmice Kris Malin 807
Poeni Vilt Čejmberlen 17,783
Skokovi Nejt Termond 12,771
Asistencije Stef Kari 4,856
Ukradene lopte Kris Malin 1,360
Blokade Adonal Fojl 1,140
Procenat šuta Vilt Čejmberlen 7,216
Procenat šuta iz igre Andris Bjedrins 0,595
Šut za tri Stef Kari 1,387
Procenat šuta za tri Entoni Morou 0,460
Slobodnih bacanja Pol Arizin 5,010
Procenat šuta slobodnih bacanja Stef Kari 0,901
Poeni po utakmici Vilt Čejmberlen 41,5
Skokovi po utakmici Vilt Čejmberlen 25,1
Asistencije po utakmici Tim Hardavej 9,3
Ukradene lopte po utakmici Rik Bari 2,3
Blokade po utakmici Manute Bol 3,7

Povučeni brojevi[uredi | uredi izvor]

Spisak igrača čiji su dresovi povučeni[23]
Igrači Golden Stejt voriorsa
Br. Igrač Pozicija Godine
13 Vilt Čejmberlen‎ C 1959—1965
14 Tom Mešeri K 1961—1971
16 Al Atls P 1960—1971
17 Kris Malin [24] K 1985—1997, 2000—2001
24 Rik Bari K 1965—1967, 1972—1978
42 Nejt Termond C 1963—1974

Dvorane[uredi | uredi izvor]

  • Philadelphia Arena (1946—1962)
  • Philadelphia Convention Hall and Civic Center (1952—1962)
  • Cow Palace (1962—1964, 1966—1971)
  • San Francisco Civic Auditorium (1964—1966)
  • USF War Memorial Gymnasium (1964—1966)
  • San Diego Sports Arena (1971—1972)
  • San Jose Arena (1996—1997)
  • Arena Oukland (1966—1967, 1971—1996 i 1997—2019)
  • Chase Center (2019—danas)[25]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Behind The Name – Warriors”. National Basketball Association. 10. 5. 2015. Pristupljeno 11. 5. 2015. 
  2. ^ The Official NBA Basketball Encyclopedia. Villard Books. 1994. str. 29. ISBN 978-0-679-43293-7. 
  3. ^ The Official NBA Basketball Encyclopedia,. Villard Books. 1994. str. 33. ISBN 978-0-679-43293-7. 
  4. ^ „Chamberlain scores 100 in 1962 game versus Knicks”. National Basketball Association. 2. 3. 2013. Pristupljeno 22. 1. 2016. 
  5. ^ United Press International. „Barry Accepts $500,000 Contract; He Quits N.B.A. for 3-Year Pact With Oakland Five” (21. 6. 1967). The New York Times. Pristupljeno 1. 9. 2010.
  6. ^ „Rick Barry Bio”. National Basketball Association. 3. 5. 2015. Pristupljeno 3. 5. 2015. 
  7. ^ „Report: Sonics set to make Spurs assistant Carlesimo coach”. CBSSports.com. 3. 7. 2007. Arhivirano iz originala 12. 12. 2007. g. Pristupljeno 21. 01. 2016. 
  8. ^ „Video”. CNN. 15. 12. 1997. Arhivirano iz originala 01. 05. 2013. g. Pristupljeno 21. 01. 2016. 
  9. ^ Thompson, Marcus, II (27. 4. 2007). „Warriors fan is behind 'We Believe' campaign”. Contra Costa Times. Arhivirano iz originala 17. 7. 2007. g. 
  10. ^ Simmons, Rusty (8. 7. 2009). „Curry signs deal”. San Francisco Chronicle. 
  11. ^ „Bucks Acquire Monta Ellis, Ekpe Udoh and Kwame Brown from Warriors”. nba.com/bucks (na jeziku: engleski). 13. mart 2012. Pristupljeno 26. novembar 2021. 
  12. ^ „Stephen Curry of Golden State Warriors sets new 3-point season record – ESPN”. Espn.go.com. 18. 4. 2013. Pristupljeno 30. 4. 2014. 
  13. ^ Bleacher Report Milestones. „Steph Curry Sets NBA Record for Most Three-Pointers in a Span of 2 Seasons”. Bleacher Report. Pristupljeno 15. 2. 2015. 
  14. ^ „Inside Stuff: Golden State's Splash Brothers”. NBA.com. Pristupljeno 15. 2. 2015. 
  15. ^ „Like Father, Like Son: Curry & Thompson's NBA Legacies”. YouTube. 13. 5. 2013. Pristupljeno 15. 2. 2015. 
  16. ^ Correspondent (20. 4. 2013). „What the Experts Are Saying About Golden State Warriors' Postseason Chances”. Bleacher Report. Pristupljeno 30. 4. 2014. 
  17. ^ „NBA: Jokić brojao do 19, Marjanović šest, Bjelica tri poena”. Politika. Pristupljeno 12. 12. 2015. 
  18. ^ „Baksi prekinuli niz Voriorsa, Bobi bez minuta”. B92 sport. 13. 12. 2015. Pristupljeno 13. 12. 2015. 
  19. ^ „Umalo dabl-dabl Jokića, rekord Voriorsa”. B92 sport. 26. 3. 2016. Pristupljeno 26. 3. 2016. 
  20. ^ „Karijeva magija, Voriorsi prestigli Bulse!”. B92 sport. 14. 4. 2016. Pristupljeno 14. 4. 2016. 
  21. ^ „DO VELIKOG FINALA „RATNICI“ BEZ PORAZA U PLEJ OFU”. pinkm.me. 23. 5. 2017. Pristupljeno 23. 5. 2017. [mrtva veza]
  22. ^ „Metla za "Kralja" – Golden Stejt vlada NBA ligom!”. 9. 6. 2018. Pristupljeno 9. 6. 2018. 
  23. ^ „Hanging From the Rafters”. NBA.com. Arhivirano iz originala 27. 01. 2012. g. Pristupljeno 19. 2. 2016. 
  24. ^ „Mullin's No. 17 jersey retired by Warriors in halftime ceremony” Arhivirano 2013-01-21 na sajtu Archive.today (19. 3. 2012). Pristupljeno 19. 2. 2016.
  25. ^ Dineen, J. K. „Warriors arena to be named Chase Center – bank buys naming rights”. SFGate.com. Pristupljeno 19. 2. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]