Gornja Austrija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gornja Austrija
Oberösterreich
Položaj Gornje Austrije
Država Austrija
Admin. centarLinc
PredsednikJozef Piringer
Površina11.981,92 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.1.412.545
 — gustina st.117,89 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Gornja Austrija (nem. Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns — „krunsko Austrijsko vojvodstvo gore od (reke) Ens“) je jedna od 9 saveznih pokrajina Republike Austrije, u njenom severnom delu. Glavni grad Gornje Austrije je Linc.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Gornja Austrija zauzima severni deo Austrije. Pokrajina se graniči:

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Dunav u Lincu
Planina Traunštejn iz lanca Alpa
Sedište pokrajine, grad Linc
Podela Gornje Austrije
Alpska divokoza
Gmunden na Traunskom jezeru je važno turističko odredište u pokrajini
Selo Halštat, poznato po praistorijskim nalazištima

Sa površinom od 11,981 km² Gornja Austrija je četvrta po veličini pokrajina u državi.

Reljef: Gornja Austrija je podeljena na tri celine. Na severu, do granice sa Češkom, se pruža područje nižih i srednje visokih planina, zvano Muhl. U središnjem delu nalazi se prostrana kotlina reke Dunav, najčešće blago zatalasana. Nadmorska visina je oko 250-400 metara. Izrazito planinska područja se javljaju na jugu - Gornjoaustrijski Alpi. Na Alpima se nalazi i vrhovi sa preko 2000 metara nadmorske visine. U podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dati deo pokrajine bogat banjama.

Klima: Gornja Austrija ima blagu umereno kontinentalnu klimu, koja samo u višim delovima prelazi u planinsku.

Vode: Središnjim delom Gornje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim delom pokrajinskog identiteta. Dunav u pokrajini ima nekoliko pritoka: sa severa teku reke Veliki Muhl i Mali Muhl, a sa juga reke In (granica ka Nemačkoj) sa pritokom Salcah, te Traun i Ens.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iako je pojam Gornje Austrije postojao još od srednjeg veka, današnja pokrajina nastala je deobom Austrijskog vojvodstva po obrazovanju Republike Austrije posle Prvog svetskog rata. Datom deobom je nastala i pokrajina Donja Austrija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjim podacima iz 2011. godine Gornja Austrija ima preko 1,4 miliona stanovnika, pa je posle četvrta austrijska pokrajina po broju stanovnika. Poslednjih decenija broj stanovnika se brže povećava od državnog proseka usled visokog nivoa razviojenosti pokrajine.

Gustina naseljenosti je blizu 120 st./km², što osetno više od državnog proseka. Delovi uz grad Linc i nizine su mnogo bolje naseljeni (150-300 st./km²), dok su planinski prostori na severu i jugu mnogo manje gustine naseljenosti (<50 st./km²).

Etnički sastav: Gornja Austrija je tradicionalno naseljena austrijskim Nemcima. Istorijskih manjina nema, ali se poslednjih decenija značajan broj doseljenika (posebno Jugoslovena i Turaka) naselio u većim gradovima i naseljima oko Beča.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Gornja Austrija je visoko razvijena pokrajina, posebno okolina Linca. Tu je smeštena i najgušća mreža saobraćajnica.

Tradicionalno se razlikuju četiri celine (tzv. četvrti) prema tradicionalnim privrednim delatnostima:

  1. sever - Četvrt Muhl - šumarstvo, korišćenje vode (vodenice, mlinovi);
  2. istok - Četvrt Traun - industrija, turizam;
  3. zapad - Četvrt In - poljoprivreda;
  4. sredina i jug - Četvrt Hauzruk - voćarstvo.

Poljoprivreda: Iako je poslednjih decenija sa bržom industrijalizacijom došlo do smanjenja značaja poljoprivrede ona je i dalje razvijena, posebno vinogradarstvo i voćarstvo.

Industrija: Preovlađuje visoko razvijena industrija vezana za područja Linca, Velsa i Štajra.

Turizam: Postoji nekoliko razvijenih turističkih grana u Gornjoj Austriji. Posebno je poznat južni deo pokrajine, u okviru Alpa, gde je razvijeno više grana turizma: zimski, banjski (Bad Išl), jezerski (Gmunden).

Upravna podela[uredi | uredi izvor]

Pokrajina se deli na 18 područnih jedinica - okruga (Bezirk) - 3 gradska okruga (tzv. statutarni gradovi) i 15 „uobičajenih“ okruga. Dalje se okruzi dele na opštine - ukupno njih 444.

Br. Statutarni grad
/gradski okrug
Matični naziv Površina
(u km²)
Broj st.
(2010)
skr.
1. Vels Wels 45,92 58.574 WE
2. Linc Linz 96,05 189.311 L
3. Štajr Steyr 26,56 38.365 SR
Br. Okrug Matični naziv Grad - sedište Površina
(u km²)
Broj st.
(2010)
skr.
1. Braunau am In (okrug) Bezirk Braunau am Inn Braunau am In 1.040,38 97.382 BR
2. Vels-Land (okrug) Bezirk Wels-Land Vels 457,66 67.175 WL
3. Gmunden (okrug) Bezirk Gmunden Gmunden 1.432,62 99.663 GM
4. Griskirhen (okrug) Bezirk Grieskirchen Griskirhen 578,99 62.677 GR
5. Eferding (okrug) Bezirk Eferding Eferding 259,46 31.690 EF
6. Kirhdorf an der Krems (okrug) Bezirk Kirchdorf an der Krems Kirhdorf an der Krems 1.239,79 55.806 KI
7. Linc-Land (okrug) Bezirk Linz-Land Linc 460,25 138.116 LL
8. Perg (okrug) Bezirk Perg Perg 611,86 65.620 PE
9. Rid im Inkrajs (okrug) Bezirk Ried im Innkreis Rid im Inkrajs 585,01 58.676 RI
10. Rorbah (okrug) Bezirk Rohrbach Rorbah 827,95 57.073 RO
11. Urfar-Umgebung (okrug) Bezirk Urfahr-Umgebung Linc 649,33 80.782 UU
12. Frajštat (okrug) Bezirk Freistadt Frajštat 993,86 64.939 FR
13. Feklabruk (okrug) Bezirk Vöcklabruck Feklabruk 1.084,26 129.943 VB
14. Šerding (okrug) Bezirk Schärding Šerding 1618,49 56.667 SD
15. Štajr-Land Bezirk Steyr-Land Štajr 971,70 58.779 SE

Zbirka slika važnijih gradova pokrajine[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]