Gosau

Koordinate: 47° 25′ 00″ S; 9° 15′ 00″ I / 47.416664° S; 9.25° I / 47.416664; 9.25
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gosau
Gossau
Stari deo grada Gosaua
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonSent Galen
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 17.763
 — gustina645,69 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 25′ 00″ S; 9° 15′ 00″ I / 47.416664° S; 9.25° I / 47.416664; 9.25
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina638 m
Površina27,51 km2
Gosau na karti Švajcarske
Gosau
Gosau
Gosau na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikAleks Brihviler
Poštanski broj9200
Veb-sajt
www.stadtgossau.ch

Gosau (nem. Gossau, franc. Gossau, ital. Gossau) je grad u severoistočnoj Švajcarskoj. Grad se nalazi u okviru kantona Sent Galen, gde je četvrto naselje po veličini.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Gosau se nalazi u severoistočnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 70 km istočno.

Reljef: Gosau se nalazi u omanjoj dolini, a okruženje je bregovito-brdskog karaktera. Grad se nalazi na približno 640 metara nadmorske visine. Južno od grada izdižu se Apencelski Alpi.

Klima: Klima u Gosauu je umereno kontinentalna sa nešto oštrijim odlikama zbog znatne nadmorske visine.

Vode: Grad Gosau leži na više manjih vodotoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Gosau se prvi put istorijski spominje 824. godine, pod imenom Kozesauja (Cozesaua).[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2010. godine Gosau je imao oko 18.000 stanovnika. Od tog broja strani državljani čine 18,4%.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo Gosaua i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 88,4% gradskog stanovništva, a prate ga srpski (4,2%) i italijanski jezik (2,1%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera, posebno rimokatolika. Tako su danas rimokatolici u većini (57,2%), zatim slede protestanti (23,4%), a potom pravoslavci (5,6%), ateisti (4,8%) i muslimani (3,7%).

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]