Gojas

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gojas
port. Goiás
Položaj
Država Brazil
Admin. centarGojanija
Najveći gradGojanija
Površina340.086 km2
Stanovništvo2012.
 — broj st.6.154.996
 — gustina st.18,1 st./km2
 — ISO 3166-2BR-GO
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Gojas (port. Goiás) je jedna od država Brazila koja se nalazi u njegovom centralnom delu. Ime Gojas, potiče od imena jednog indijanskog naselja. Inače na jeziku lokalnih indijanaca, reč Gojas nastala je od indijanske reči guaiá, što znači „ista osoba“ ili „ljudi istog porekla“. Država se nalazi u samom centru Brazila i najveća je država centralnog regiona. U sušnom periodu od juna do septembra, nivo reke Araguja padne i napravi plaže koja su prirodna atrakcija. U nacionalnom parku Emaš, može se videti flora i fauna tipična za ovaj region. Gojas se graniči sa državama Tokantins, Baija, Minas Žerais, Federalnim distriktom, kao i državama Mato Groso do Sul i Matu Grosu. Šapada doš Vedeiroš je područje poznato po kanjonima, dolinama i vodopadima. Druge atrakcije u državi su stari grad Gojaš, udaljen 132 km. od glavnog grada Gojanije, kao i grad Kaldaš Novaš, poznatim po svojim izvorima tople vode.

Šapada doš Vedeiroš

Geografija[uredi | uredi izvor]

Gojas cela svojom dužinom leži na području poznatom kao Brazilsko gorje, prosečne nadmorske visine između 750 i 900 m. iznad površine mora gde se formira značajan rečni sistem. Kroz južni deo Gojasa protiče reka Paranaiba pritoka reke Parane, na istoku je reka San Francisko, a na severu se nalaze Araguja i Tokantins sa svojima pritokama. Najveći vrh je Použo Alto sa 1676 m. nadmorske visine.

Gojanija

Klima je pretežno tropsko sa prosečnom temperaturom 26 °C u toplom, i 22 °C u hladnom periodu. Sezona padavina podeljena je na kišni period (oktobar-mart), i suvi period (april-septembar). Veliki centralni region Brazila koji čine države Gojas, Matu Grosu, Mato Groso do Sul i Federalni distrikt, ima najveći priraštaj stanovništva. Stanovništvo Gojasa se utrostručilo u periodu od 1950. godine do 1980. godine i dalje ima trend rasta. Ipak, izuzevši teritoriju glavnog grada Gojanije, ostali delovi Gojasa, su jako slabo naseljeni.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi pokreti kolonizatora u unutrašnjost Brazila bili su u 17. veku. Istraživač Bartolomeu Bueno de Silva, otkrio je 1682. godine zlato u reci Araguja. Naselje koje je tu stvoreno, nazvano je Santa Ana, a kasnije je postalo Gojaš, nekada glavni grad. Veliko, još uvek neistraženo područje 1744. godine dobija status kapetanije, a 1822. godine dobija status provincije, 1889. godine postaje država. S obzirom da Brazilski Ustav iz 1891. godine propisao da glavni grad Brazila mora biti preseljen u centralni deo države, 1956. godine teritorija države Gojas je izabrana za izgradnju glavnog grada, tako je nastala Brazilija. Sve državne institucije zvanično su počele sa radom u Braziliji 1960. g.

palata Esmeraldas-rezidencija guvernera

Gojanija, glavni i najveći grad države Gojas, izgrađen 1933. godine kako bi zamenio stari i nefunkcionalni glavni grad Gojas. Gojanija je jedan od gradova sa najbržim rastom, i izabran je za jedan od najboljih gradova za život u celom Brazilu. S obzirom na veličinu države Gojas od 600.000 km², komunikacija između pojedinih delova države bila je jako teška. Severni deo Gojasa bio je potpuno zapušten od vlade koja se nalazila na jugu, i počeli su pokreti za otcepljenje. Severni deo države proglasio je otcepljenje 1989. godine i tako je nastala nova država, Tokantins.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema statističkim podacima iz 2008. godine. Gojas ima 5.8 mil. stanovnika, što je 16.9 st.*/km².

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Uslužni sektor predstavlja 43,9% BDP države Gojas, prati ga industrijski sektor sa 35,4% i poljoprivreda sa 20,7%. Gojas izvozi: soju 49,2%, goveđe meso 10,5%, zlato 9%, ostale vrste mesa 7,5%, gvožđe 7,4% i kožu 4%. Gojas je vodeća brazilska država u uzgajanju žitarica. U 2000. godini broj grla stoke bio je oko 18 miliona, što iznosi oko 4 goveda po glavi stanovnika, jedino države Minas Žerais i Rio Grandi do Sul, proizvode veći broj goveda. Rudarstvo je takođe u velikoj meri zastupljeno, proizvode se nikl, gvožđe, zlato, niobijum, fosfat i srebro.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]