Graben (geologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Greben i horst.
Greben Horst, u Francuskoj.

Graben je geološka struktura kod koje je središnji stenski blok spušten između niza paralelnih raseda. Grabenu suprotna struktura je horst kod koga je središnji blok uzdignut između dva ili više paralelnih raseda.

Vrste[uredi | uredi izvor]

  • Prost tektonski graben (rov) nastaje spuštanjem dela terena koji se nalazi između dva paralelna ili približno paralelna raseda.
  • Ako su obe raselinske površine vertikalne ili nagnute pod približno istim uglom ka spuštenom delu dobija se prost simetričan graben. U svakom drugom slučaju je asimetričan.
  • Ako se spuštanje obavi duž dva uporedna sistema raseda dobija se složeni graben. Po dimenzijama ovaj strukturni oblik je veoma različit.
  • Stepeničast graben je složen oblik ograničen sistemom stepeničasto raspoređenih raseda prema spuštenom središtu.
  • Fleksurni graben predstavlja oblik kod koga su rasedi zamenjeni fleksurama. [1]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Mapa sa lokacijom Marijanski rova.

Marijanski rov (graben) je najdublji deo svetskih okeana i najdublje mesto na Zemljinoj kori. Najveća dubina je oko 11 km i nalazi se na zapadu Severnog Tihog okeana, istočno i južno od Marijanskih ostrva.

Rov formira granicu između dve tektonske ploče, gde je Tihookeanska ploča podvučena ispod Filipinske ploče. Dno rova je dublje ispod nivoa mora nego što je Mont Everest iznad njega (8.850 m). Pritisak na dnu iznosi 108,6 MPa, što je preko hiljadu puta više od standardnog atmosferskog pritiska na nivou mora.

Kao i drugi okeanski rovovi, Marijanski rov je predložen kao lokacija za odlaganje nuklearnog otpada u nadi da bi krajevi tektonskih ploča gurnuli otpad dublje u omotač Zemlje. Međutim, odlaganje nuklearnog otpada u okeanima zabranjeno je međunarodnim pravom. Tačna dubina okeana jeste 11.034 m.

Čalendžer, brod Kraljevske mornarice, prvi je ispitao rov 1951. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Petković Kosta(1977), Geološka terminologija i nomenklatura, Tektonika, Beograd;str.210

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]