Gradska opština Mladenovac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gradska opština Mladenovac

Zgrada Gradske opštine Mladenovac
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Grad Beograd
Grad Beograd
Sedište Mladenovac
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 48.683 (2022)[1]
Geografske karakteristike
Površina 339 km2



Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Vladan Glišić (SNS)
Veb-sajt www.mladenovac.rs

Opština Mladenovac je gradska opština Grada Beograda. Zauzima površinu od 33.904 ha. Prema preliminarnim podacima popisa 2022. Opština Mladenovac ima 48.683 stanovnika[1].

Po legendi, postanak imena se vezuje za izvesnog Mladena koji se sa svoja dva brata naselio u ovaj opusteli kraj posle Kosovskog boja. Braća su se razišla, a mesto gde se naselio Mladen nazvano je Mladenovac. Prvi zvanični podaci o naselju na ovom području spominju se u turskom popisu stanovništva iz 1528. U sastavu beogradskih opština je od 1971.

Dan opštine je 2. avgust, dan kada je Mladenovac 1893. proglašen za varoš.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na teritoriji današnje opštine Mladenovac prva naselja formirana su u periodu praistorije, o čemu svedoče brojna arheološka nalazišta i oko 200 ostataka praistorijskih naselja. Današnja naselja u mladenovačkom kraju pominju se još u srednjem veku, u doba Despota Stefana Lazarevića. Razvoj saobraćaja uticao je na formiranje varoškog naselja na ataru ranijeg sela Mladenovca. Novo naselje se razvijalo oko železničke stanice podignute odmah po izgradnji pruge 1882. godine i mehane „Kosmaj“, današnje „Stare mehane“. Ukazom Kralja Aleksandra Obrenovića, 1893. godine, naselje je proglašeno za varošicu, a varošica Mladenovac dobila je ime po selu u čijem ataru je nastala. Naziv „Mladenovac“, prema legendi, potiče od Mladena, jednog od trojice braće koji je 200 godina posle Kosovskog boja došao u ovaj kraj. Mesto gde su njegovi potomci formirali porodice po njemu je dobilo naziv Mladenovac.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Teritorija opštine Mladenovac, jedne od sedamnaest gradskih opština u gradu Beogradu, nalazi se u severnom delu niske Šumadije, na nadmorskoj visini od 113 do 518 m i obuhvata veći deo sliva rečice Veliki Lug, leve pritoke Kubršnice, sa perifernim planinskim područjem Kosmaja na zapadu. Opština Mladenovac je okružena teritorijama opština Sopot, Grocka, Smederevo, Smederevska Palanka, Topola i Aranđelovac. Područje opštine ima karakteristike umereno-kontinentalne klime, sa prosečnom godišnjom temperaturom od 10,7 °C i sa prosekom padavina od 649 mm. Grad Mladenovac, koji se nalazi u centralnom delu opštine, na 138 m nadmorske visine, kao i celokupna opština, ima povoljan geografski položaj. Kroz opštinu i grad prolazi moravsko-vardarsko-nišavska železnička pruga, Beograd-Niš-Sofija, što omogućava izvanredne železničke komunikacije. Kroz teritoriju opštine prolazi i auto-put Beograd-Niš, od koga se u Malom Požarevcu odvaja magistralni put za Mladenovac, tako da grad ima kratku vezu sa ovom najvažnijom saobraćajnicom. U Mladenovcu se od magistralnog puta za Kragujevac odvajaju regionalni putevi za Smederevo i Smederevsku Palanku, tako da je opština odlično povezana sa okolnim gradovima. Grad ima vezu i sa Beogradom i to auto-putem (54 km) i preko Ralje i Avale (56 km). Blizina Beograda opštini Mladenovac pruža izvanredne geografske prednosti u odnosu na druge gradove.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 37.662
1953. 39.945
1961. 44.769
1971. 47.134
1981. 52.489
1991. 56.389
2002. 52.490
2011. 53.096

Lokalna samouprava[uredi | uredi izvor]

Organi Opštine su Skupština opštine sa 55 odbornika, Predsednik opštine (Vladan Glišić), Opštinsko veće sa 9 članova, uključujući predsednika opštine kao predsednika Veća i zamenika predsednika opštine.

Kultura, obrazovanje i informisanje[uredi | uredi izvor]

Grb Mladenovca

Građani opštine Mladenovac svoje kulturne potrebe zadovoljavaju uz pomoć ustanova koje postoje u Mladenovcu: Biblioteke „Despot Stefan Lazarević“ sa oko 60.000 knjiga, Centra za kulturu u Mladenovcu u kome postoji savremena bioskopska sala sa velikom pozornicom i Muzeja sa stalnim i povremenim postavkama i arheološkom, etnografskom, istorijskom i umetničkom zbirkom u kojima se čuva kulturno-istorijsko bogatstvo Mladenovca. Mladenovac je poznat i po manifestacijama kao što su Likovna kolonija, Šumadijske metafore i Međunarodni festival folklora. Amatersko stvaralaštvo je veoma razvijeno i odvija se preko kulturno-umetničkih društava: „Vojvoda Katić“, „Šumadija“, „Izvor“ i „Romano Ilo“. U okviru Biblioteke „Despot Stefan Lazarević“, početkom 2005. godine, počela je sa radom Dramska radionica sa tendencijom da vremenom preraste u pozorište. Osnovno obrazovanje se odvija u 7 osnovnih škola sa 17 izdvojenih odeljenja, a srednje u Gimnaziji i Tehničkoj školi. U Mladenovcu postoji i Škola za obrazovanje odraslih i Osnovna muzička škola „Stevan Hristić“.

Pripremna nastava u gradu odvija se u 3 objekta predškolske ustanove „Jelica Obradović“, u kojoj se organizuje i dnevni boravak dece do predškolskog uzrasta.. Pripremna nastava u selima se odvija u okviru školskih objekata. Informisanjem građana bave se mediji koji su svi u privatnom vlasništvu: „Mladenovački GLAS” koji izlazi od 11. aprila 2014. jednom nedeljno, petkom; besplatne nedeljne novine „DNEVNIK mladenovački” koji izlazi od marta 2016. godine, jednom nedeljno, sredom; Internet portal „Mladenovacuživo” koji informacije objavljuje prema potrebi, vrlo često i svakodnevno i internet portal „InfoM” koji radi na isti način kao prethodni portal.

Mladenovac je poznat i po kulturno-umetničkim društvima sa bogatom tradicijom i mnogobrojnim uspešnim nastupima u zemlji i inostranstvu. Najstarije je KUD „Vojvoda Janko Katić” iz Mladenovca (osnovano 1896), a tu su i KUD „Šumadija” iz sela Vlaška, KUD „Izvor” iz Velike Krsne, KUD „Ljubomir Ivanović Gedža” iz Kovačevca i jedino romsko KUD „Romano Ilo” iz Mladenovca.

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Područje opštine Mladenovac sa svojih 15 sela predstavlja privredno-demografski region koji raspolaže odličnim prirodnim i ekonomskim uslovima za razvoj biljne, voćarske i vinogradarske proizvodnje. Biljna i stočarska proizvodnja prvenstveno se ogledaju u proizvodnji sirovina i zasnivaju se na oko 27.000 ha obradivog zemljišta i na već izgrađenim kapacitetima (objektima). U privatnom vlasništvu nalazi se značajan broj objekata - 119 mini govedarskih farmi, 33 farme živine, 12 privatnih preduzeća za preradu mesa - od kojih je po obimu prerade najznačajnije PP „Damnjanović“ i 9 industrijskih pekara i pekarskih radnji. Proizvodnja sirovina ogleda se i u velikoj proizvodnji mleka koje se predaje sabirnoj mlekari „Imlek"-a u Vlaškom polju i mlekari „Granice“. U selima se odgajaju kvalitetna goveda simentalske rase, a poslednjih godina uspešno se radi i na selekciji ovaca virtemberg rase. Zahvaljujući prirodnom terenu i uslovima, u pojedinim selima opštine zastupljena je voćarsko-vinogradarska proizvodnja sa tendencijom podizanja novih zasada koštičavog i jagodičastog voća, a predstoji i intenzivnija proizvodnja ratarskih i povrtarskih kultura na uređenom komasacionom zemljištu. U opštini postoji više zadružnih organizacija. Sadašnji nivo organizovanosti ne obezbeđuje ovim zadrugama u potpunosti bavljenje osnovnom funkcijom, tako da predstoji sistematsko rešenje zadrugarstva. Poslovanje aktivnih zemljoradničkih zadruga ("Sloga“, „Pavle Stepanović“, „Rabrovac“, „Vlaška“, „Pružatovac") je bazirano na stručnom sprovođenju mera selekcije i matične evidencije u stočarstvu, prvenstveno u govedarstvu i ovčarstvu, kao i nabavci repro materijala za sezonske radove. Zadruge i proizvođači koji se bave stočarskom proizvodnjom osvajaju značajna priznanja na sajmovima i sličnim manifestacijama. Poljoprivredna domaćinstva koja se bave specijalizovanom proizvodnjom, zbog ostvarenja zajedničkih ciljeva u proizvodnji i plasmanu svojih proizvoda, formiraju svoja udruženja, tako da u opštini postoje registrovana udruženja odgajivača: goveda, ovaca, pčela, kao i Udruženje voćara i vinogradara. Zdravstvena zaštita životinja uspešno se obavlja zahvaljujući organizovanju službe veterinarske zaštite u svim selima. Zavod za poljoprivredu „Kosmaj“, savetodavnim radom stručnih službi iz oblasti stočarstva, ratarstva, voćarstva i zaštite bilja, značajno utiče na razvoj agrara i doprinosi uspešnom sprovođenju mera na unapređenju poljoprivredne proizvodnje.

Javni gradski saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Javni gradski saobraćaj u Mladenovcu obavlja se autobusima SP Lasta, unutar integrisanog tarifnog sistema. Sistem linija ima dva podsistema, lokalne linije, koje počinju i završavaju se na teritoriji opštine Mladenovac, kao i šest prigradskih linija, koje povezuju Mladenovac sa Beogradom:[5]

Do Mladenovca saobraća i linija 3 gradske železnice BG Voz.[6]

Turizam[uredi | uredi izvor]

Sa okolinom bogatom prirodnim lepotama, poznatim banjama i mineralnim vodama, kulturno-istorijskim spomenicima, u neposrednoj blizini Kosmaja i nadomak Beograda, Mladenovac ima sve uslove da bude na turističkoj mapi Srbije. Za sada, jedino je opremljena i koristi se "Selters banja" kao objekat zdravstvenog turizma republičkog značaja. Banja funkcioniše u okviru Instituta za rehabilitaciju Beograd sa 760 postelja i značajnim dijagnostičko-terapeutskim prostorom za fizikalnu medicinu. U sastavu Instituta je i hotel „Selters“ sa zatvorenim bazenom, saunom i drugim sadržajima namenjenim oporavku, rekreaciji i zabavi gostiju. Na putu od Mladenovca ka Kosmaju na trećem kilometru je izvorište mineralne vode Koraćička banja. U prekrasnom zelenilu sa pratećim sadržajima za odmor i rekreaciju, pruža mogućnost udobnog odmora i oporavka. Kosmaj, pitoma planina, udaljena 12 km od Mladenovca i 30 od Beograda, sa vikend naseljem, dva hotela i prijatnim šumovitim predelom popularno je izletište Mladenovčana i Beograđana. Ima idealne uslove za razvoj lovnog turizma. Markovačko jezero, udaljeno 6 km od Mladenovca, smešteno u hrastovoj šumi površine 20 hektara bogato je ribom i pogodno za ribolov. Nalazi se na putu Mladenovac - Topola. U selu Rabrovac, koje je pionir u razvoju seoskog turizma u ovom kraju, izgrađeno je veštačko jezero čiji su česti gosti ribolovci. U neposrednoj blizini su Topola, Oplenac, Bukovička banja, Orašac, manastiri Pavlovac i Tresije.

Kulturno-istorijski spomenici[uredi | uredi izvor]

Zbog povoljnih klimatskih uslova i plodnog zemljišta, područje današnje opštine Mladenovac naseljeno je od davnina.

Praistorija i stari vek[uredi | uredi izvor]

Na lokalitetu Jablanice u selu Međulužju otkriveni su tragovi naselja iz perioda finalnog neolita (3800-3200 p. n. e). Tragovi naseljenosti ovih krajeva se nalaze i za period bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba. Sa osvajanjima Rimljana na prelomu II i I veka p. n. e. koji Kosmaj pretvaraju u značajni rudarski centar, na ovom području raste broj naselja. Prvo praistorijsko naselje, istraživano po savremenim principima arheologije, otkriveno je 1900. godine na lokalitetu Jablanica u Međulužju i pripada vinčanskoj kulturi. U naselju Bataševo u Mladenovcu, 1998. godine, otkriveno je Protostarčevačko nalazište iz kraja VI milenijuma p. n. e., sa izuzetnim nalazima hrama i pokretnog arheološkog materijala.

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

Na lokalitetu Divičmeđ u Kovačevcu otkriven je rano srednjovekovni grad iz perioda IX-XI vek. U opštini Mladenovac postoje i istraživani su i drugi lokaliteti: Bunarine u Vlaškoj, Jablanica u Međulužju iz rimskog perioda i Manastirine u Velikoj Ivanči sa ostacima crkve ili manastira iz XV veka. Među značajne nepokretne kulturno-istorijske spomenike ovog kraja ubraja se manastir Pavlovac koji je sagrađen krajem XIV i početkom XV veka i smatra se zadužbinom despota Stefana Lazarevića. Po arhitektonskom obliku pripada moravskoj graditeljskoj školi. Manastir su porušili Turci tokom Velike seobe 1690. godine, a njegova obnova je započeta 1963. godine. Manastirska crkva je završena 1991. godine, a osveštana 31. oktobra 1999. godine. Pored Manastirske crkve nalaze se ostaci konaka i trpezarije. Manastir Pavlovac se nalazi u ataru sela Koraćice podno Kosmaja i udaljen je 13 km od Mladenovca. U Crkvinama, delu sela Markovca, u porti crkve Sv. Proroka Ilije nalazi se spomenik despota Stefana Lazarevića, koji je na mestu iznenadne despotove smrti, 19.7.1427. godine postavio Đurađ Zubrović, jedan od despotovih bliskih ljudi. Spomenik je u obliku obeliska od belog venčačkog mermera, na kome je tekst ispisan na staroslovenskom jeziku. Spomenik je pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Prvi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Spomenik ratnicima palim na Varovnici 6—9. decembra 1914. godine.
Spomenik posvećen Mladenovčanima poginulim u ratovima 1912—1918. godine.

U samom gradu smešten je spomen kompleks Crkvenac sa spomen česmom koja je podignuta septembra 1915. godine u znak sećanja i zahvalnosti na savezničke medicinske misije koje su lečile srpske ranjenike i obolele od pegavog tifusa u tadašnjoj Vojnoj bolnici u Mladenovcu. Česma je obnovljena 1985. godine kada je i uređen okolni prostor. Spomen kompleks Makovica-Varovnice, na prostoru od 35 km², obuhvata spomenik palim ratnicima tokom Varovničkog boja od 4. do 10. decembra 1915. godine, postavljen na vrhu Varovnica, na koti 406 i šire okruženje sa drugim spomen obeležjima i rovovima, od kojih su neki i danas vidljivi.

Spomenik u centru grada sa figurom srpskog ratnika, delo akademskog slikara i vajara Mihaila Milovanovića, posvećen je pedesetsedmorici meštana varoši Mladenovac palim u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912—1918. godine.

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Na Kosmaju se nalazi spomenik palim borcima u Drugom svetskom ratu - delo vajara Vojina Stojića i Nikole Jankovića te arhitekte Gradimira Medakovića.

Sakralni spomenici[uredi | uredi izvor]

Iz umetničke radionice poznatih majstora opštini su ostali vredni ikonostasi od kojih su neki rađeni u prošlom veku. Po lepoti i starosti izdvajaju se: ikonostas u crkvi posvećenoj Sv. velikomučeniku Dimitriju u Velikoj Ivanči, rad Veljka Onjina, carske dveri i četiri nadprestone ikone, radovi Dimitrija Posnikovića iz sredine XIX veka, zatim ikone u Hramu Sv. apostola Petra i Pavla u Jagnjilu, rad Janje Molera, dvorskog slikara Kneza Miloša.

Prepoznatljivost[uredi | uredi izvor]

Najznačajnije prirodne vrednosti i retkosti su prostrana i šumovita planina Kosmaj i mineralne vode Seltersa i Koraćičke banje u kompleksu Instituta za rehabilitaciju. U selima opštine razvijeno je voćarstvo i stočarstvo, poznato u Evropi po simentalskoj rasi goveda i virtemberg rasi ovaca. Mladenovac je u svetu poznat po vrhunskim sportistima, rvaču, dugogodišnjem selektoru rvačke reprezentacije Ljubomiru Ivanoviću Gedži i Karate klubu “Mladenovac”, osvajaču niza medalja na evropskim i svetskim takmičenjima iz karatea. Takođe, grad se može pohvaliti i fudbalskim klubom koji nastupa u Prvoj ligi Srbije, kao i košarkaškim, odbojkaškim, rukometnim kao i novoosnovanim klubom američkog fudbala FORESTLENDERS.

Fudbalski klub[uredi | uredi izvor]

U gradu postoji OFK Mladenovac, koji nastupa u Prvoj ligi Srbije a svoje utakmice igra na stadionu pod Selters banjom. Takođe imaju i dva kluba u Srpskoj ligi, grupa Beograd, a to su: FK Kovačevac i FK Šumadija iz Jagnjila.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Prvi rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022.”. Republički zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 22. 12. 2022. g. Pristupljeno 27. 12. 2022. 
  2. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 3. 2020. 
  3. ^ „Naselja opštine Mladenovac” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2017. g. 
  4. ^ „Mesne zajednice”. Gradska opština Mladenovac. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  5. ^ „Gradsko prigradske linije”. Saobraćajno preduzeće Lasta AD (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 15. 05. 2021. g. Pristupljeno 06. 04. 2021. 
  6. ^ „Red vožnje - Linija BG Voz 3 · Mladenovac · Beograd /Centar/ · Ovča”. busevi.com (na jeziku: srpski). 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]