Gračanica (Tuzlanski kanton)

Koordinate: 44° 42′ 24″ S; 18° 18′ 38″ I / 44.706684° S; 18.310557° I / 44.706684; 18.310557
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gračanica
Panorama Gračanice
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonTuzlanski kanton
GradGračanica
Stanovništvo
 — 2013.Rast 12.882
Geografske karakteristike
Koordinate44° 42′ 24″ S; 18° 18′ 38″ I / 44.706684° S; 18.310557° I / 44.706684; 18.310557
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Gračanica na karti Bosne i Hercegovine
Gračanica
Gračanica
Gračanica na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj75320
Pozivni broj035
Veb-sajtwww.opcina-gracanica.ba

Gračanica je gradsko naselje i sjedište istoimene jedinice lokalne samouprave u sjeveroistočnom delu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanskog kantona. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Gračanici je popisano 12.882 lica.[1] Ovde se nalazi crkva Svetog Vaznesenja Gospodnjeg.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Čaršija u Gračanici

Gračanica se po prvi put spominje u osmanlijskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku gvožđa. Centar nahije Soko predstavljala je srednjovekovna tvrđava Soko, koja se nalazi na oko 4 km od grada.

Prvobitno naselje Gračanica se nalazilo na sadašnjem lokalitetu dela grada Drafnići, a status grada (kasabe) steklo je 1548. godine. Značajniji razvoj doživljava krajem 17. veka, u doba Ahmed-paše Budimlije, koji je izgradio čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu.

U 18. veku izgrađen je i vodovod. Gračanica je bila izrazito trgovačko mesto, sa nešto većom čaršijom. Godine 1879. bilo je u njoj 613 kuća i 3012 stanovnika. Gračanica je 1878. imala poštu, a osnovnu školu 1887.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gračanica
2013.1991.[2]1981.[3]1971.[4]
Ukupno12 882 (100,0%)12 712 (100,0%)12 103 (100,0%)9 477 (100,0%)
Bošnjaci12 031 (93,39%)10 282 (80,88%)19 604 (79,35%)18 225 (86,79%)1
Bosanci270 (2,096%)
Srbi131 (1,017%)1 169 (9,196%)1 000 (8,262%)934 (9,855%)
Romi109 (0,846%)
Neizjašnjeni88 (0,683%)
Muslimani54 (0,419%)
Bosanci i Hercegovci53 (0,411%)
Hrvati49 (0,380%)47 (0,370%)67 (0,554%)99 (1,045%)
Nepoznato49 (0,380%)
Ostali22 (0,171%)314 (2,470%)104 (0,859%)71 (0,749%)
Albanci17 (0,132%)5 (0,041%)7 (0,074%)
Slovenci3 (0,023%)1 (0,008%)2 (0,021%)
Makedonci2 (0,016%)6 (0,050%)6 (0,063%)
Jugosloveni1 (0,008%)900 (7,080%)1 284 (10,61%)98 (1,034%)
Crnogorci1 (0,008%)31 (0,256%)34 (0,359%)
Turci1 (0,008%)
Pravoslavci1 (0,008%)
Mađari1 (0,008%)1 (0,011%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]