Građevina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kineski zid
Most u Japanu

Građevina je ostvarenje građevinske tehnike samostalna je i najvećim delom nepokretna konstrukcija (naprava) koju je sagradio čovek i koja služi za ljudske delatnosti, zaštitu, boravak i sl. Glavna podela građevina je na:

Građevina koja je namenjena za stanovanje zove se kuća ili stambena zgrada. Jedina vrsta građevina kod kojih je veći deo u pokretu su pokretni mostovi, te se oni mogu smatrati prelazom između građevine i mašine.

Delovi jedne građevine[uredi | uredi izvor]

Svaka građevina mora da poseduje:

  • Noseću konstrukciju
  • Temelj je deo građevinskog objekta koji je ukopan u zemlju. On prenosi opterećenje građevinskog objekta na čvrstu podlogu (zemlju) i ravnomerno ga raspoređuje. Uloga temelja je da osigura čvrstoću i stabilnost objekta tokom niza godina u slučaju zemljotresa i poplava. Gradnja temelja započinje iskopavanjem rupe u koju se postavlja metalna šipka, a zatim uliva beton. Temelji mogu biti napravljeni i od arimiranog betona, kamena ili opeke.
  • Zidovi imaju zadatak da preuzmu opterećenje krovova, međuspratnih konstrukcija, opterećenje ljudi i nameštaja i da ga prenesu na temelj
  • Stubovi su vertikalni građevinski elementi. Imaju nosivu ulogu, tj. mogu preuzimati opterećenje od međuspratne konstrukcije i prenosi ga na temelj. Iznad stubova i zidova nalazi se serklaž* od arimiranog betona, koji povezuje međuspratnu konstrukciju sa zidovima i stubovima. Pored stubova, kao veoma bitan konstruktivni element koriste se grede.
  • Grede se postavljaju horizontalno kada treba da se premosti prazan prostor izmađu dva zida ili dva stuba.
  • Međuspratna konstrukcija služi da prihvati opterećenje od ljudi i nameštaja i da ga prenese na zidove i stubove, a fizički razdvaja i izoluje spratove objekta.
  • Stepenice služe da povežu nivoe i etaže (spratove) po vertikali na objektu. Mogu biti unutrašnje i spoljašnje, a izrađuju se od arimiranog betona, drveta ili metala.
  • Krov je vrlo važan element svakog objekta jer štiti zgradu od spoljašnjih uticaja i od razmene temperature sa okolinom. Krov se sastoji od krovne kontrukcije i krovnog pokrivača. Krovna konstrukcija je nosač rovmog pokrivača, prima sva opterećenja krovnog pokrivača i prenosi ih na noseće zidove. Kosi krovovi prave se pod različitim nagibima, a to pre svega zavisi od krovnog pokrivača i klimatskih prilika kraja u kojem se zgrada nalazi.
  • Dimnjak je vertikalni kanal koji gasove iz ložišta peći preko krova odvodi van zgrade.
  • Vrata jesu otvori u spoljašnjim ili unutrašnjim zidovima koji povezuju prostorije i odvajaju spojni prostor od unutrašnjeg. Vrata se sastije od okvira (štoka) i krila. Okvir je nepokretni deo vratakoji se ugrađuje u okvir zida. Krilo je pokretni deo vrata čijim se pomeranjem vrata otvaraju ili zatvaraju.
  • Prozori jesu otvori u zidu koji služe za osvetljavanje i provetravanje zatvorenih prostorija. Svaki prozor sastoji se od okvira (štoka) i krila prozora – zastakljenog dela koji se ugrađuje u pripremljene otvore u zidovima. Prozori mogu biti jednokrilni i višekrilni.[1]

A pored nje i nešto od ovoga:

Građevinski materijali[uredi | uredi izvor]

Materijali koji se koriste u gradnji:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Udžbenik za 6. razred osnovne škole ,,Tehnika i tehnologija“ strana 102-105, Autori: Aleksa Vučićević, Nenad Stamenović, Izdavač: Klett, 2019.