Grevenbroih

Koordinate: 51° 05′ 18″ S; 6° 35′ 15″ I / 51.08833° S; 6.5875° I / 51.08833; 6.5875
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Grevenbroih
Grevenbroich
Lale u Grevenbroihu
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Njemačka
Savezna državaSeverna Rajna-Vestfalija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 64.197[1]
 — gustina626 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate51° 05′ 18″ S; 6° 35′ 15″ I / 51.08833° S; 6.5875° I / 51.08833; 6.5875
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina54 m
Površina102,5 km2
Grevenbroih na karti Nemačke
Grevenbroih
Grevenbroih
Grevenbroih na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikUrsula Kwasny (CDU)
Poštanski broj41515
Pozivni broj02181,02182
Registarska oznakaNE, GV (auslaufend)
Veb-sajt
www.grevenbroich.de

Grevenbroih (njem. Grevenbroich) grad je u nemačkoj saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija. Jedan je od 8 opštinskih središta okruga Rajn Nojs. Nalazi se u gradskom trouglu Diseldorf-Keln-Menhengladbah. Krajem 2019. godine grad je imao 67.736 stanovnika.

Baštenska izložba[uredi | uredi izvor]

1995. godine održana je državna prva baštenska izložba u gradskom parku Grevenbroiha. Grad je 2005. godine dobio „Zlatnu nagradu“ na republičkom konkursu „Cveta naš grad“. Grevernbroih je jedan od nemačkih gradova sa najviše cveća, pogotovo lala.

Geografski i demografski podaci[uredi | uredi izvor]

Položaj grada u okrugu Rajn Nojs

Grevenbroih se nalazi u saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija u okrugu Rajn Nojs. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 54 metra. Površina opštine iznosi 102,5 km². Zbog svog položaja u Kelnskom zalivu, Grevenbrojh pripada atlantsko-pomorskom klimatskom području koje karakterišu zime sa malo snega i prosečnom januarskom temperaturom od 2 °C. Prosečna temperatura u julu je 18 °C, prosečna godišnja temperatura je 10 °C. Dakle, Grevenbroih se može ubrojati među najtoplije regione u Nemačkoj; Snežne padavine koje traju nekoliko dana su izuzetak. Prosečna godišnja količina padavina je 743 mm. Prema popisu iz 2010. godine, u gradu je živelo 67.197 ljudi, mada taj broj se tokom godina malo povećao.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Krajem 13. veka, u blizini starog rimskog puta između Rajne i Meze, močvarno područje su raskrčili grofovi Kesel, čije je sedište predaka bila okrug Kesel na Masu. Usred svojih poseda podigli su utvrđeni kompleks zamka na šljunčanoj obali, koji je bio okružen kamenolomima, močvarama i Erftom, pružajući sigurnu zaštitu od neprijateljskih napada.

U 15. veku, vojvode od Jiliha su nekadašnji kompleks zamka pretvorili u vladarsku palatu, u kojoj se od 1425. godine nekoliko puta održavao parlament države Jilih. Zgrada Palas i zgrada kapije koja je odvajala zamak od grada i dalje su tu od nekadašnjeg dvorca. Danas je stari zamak sa svojom gastronomijom i velikim salama za sastanke i konferencije kulturni i društveni centar u centru grada, tako da je Grevenbroih oduvek nazivan gradom zamkom.

Sve do 1794.godine, Grevenbroih je bio sedište okruga Jilih Grevenbroih, koji je obuhvatao i gradove Menhengladbah i Rejt.

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Kesel Holandija kontakt 2000.
Celje Slovenija partnerstvo 1986.
Sen Šamon Francuska partnerstvo 1981.
Izvor[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]