Guljanci

Koordinate: 43° 37′ 59″ S; 24° 42′ 00″ I / 43.633° S; 24.7° I / 43.633; 24.7
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Guljanci
bug. Гулянци
Guljanci - zgrada opštine
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPlevenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.557 (2.010 )
 — gustina51 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 37′ 59″ S; 24° 42′ 00″ I / 43.633° S; 24.7° I / 43.633; 24.7
Aps. visina38 m
Površina70,01 km2
Guljanci na karti Bugarske
Guljanci
Guljanci
Guljanci na karti Bugarske
Veb-sajt
www.gulyantsi.net

Guljanci (bug. Гулянци) grad je u Republici Bugarskoj, u severnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Guljanci u okviru Plevenske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Guljanci se nalaze u krajnjem severnom delu Bugarske, blizu granice sa Rumunijom (granica je reka Dunav). Od prestonice Sofije grad je udaljen 185 km severoistočno, a od oblasnog središta, Plevena grad je udaljen 35 km severno.

Reljef: Oblast Guljanaca se nalazi u oblasti bugarskog Podunavlja. Gradsko područje je ravničarsko, na približno 40 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Guljancima je konitnentalna.

Vode: Grad se obrazovao uz rečicu Vit, koja se 6 km severno od grada uliva u obližnji Dunav.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Guljanaca je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1395. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Posle 5 vekova turskog jarma Guljanci su postali 1878. g. deo savremene bugarske države. Naselje postaje središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Guljanci su 1974. godine proglašeni gradom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1965.1975.1985.1992.2001.
4,7344,5654,4084,3323,827

Po procenama iz 2010. g. Guljanci su imali oko 3.500 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]