Danaja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Danaja i zlatna kiša koja predstavlja Zevsa na vazi 450-425. p. n. e.

Danaja (grč. Δανάη) je u grčkoj mitologiji bila kćerka Akrisija, kralja Argosa i Euridike (ili Aganipe[1]) i Persejeva majka.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Njeno ime ima značenje „ona koja sudi“ ili „usahla“.[2]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

S obzirom na to da je imao samo Danaju, Akrisije je pitao proročište da li će imati naslednika. Odgovoreno mu je da neće, ali da će Danaja roditi muško dete koje će ga ubiti. Da bi to sprečio, zatvorio je svoju kćerku u podzemnu tamnicu sačinjenu od bronze, ali je Zevs u vidu zlatne kiše prošao kroz otvor na krovu i obljubio Danaju. Tako je začela i rodila dečaka, Perseja, koga je odnegovala zajedno sa dadiljom, koja je bila zatočena zajedno sa njom. Jednog dana je Akrisije začuo dečji glas i ušao u tamnicu, gde je Danaja pokušala da mu objasni da je Persej Zevsov sin. Nije joj poverovao, već ju je zajedno sa detetom zatvorio u kovčeg i bacio u more. Kovčeg je doplovio do ostrva Serifos, gde ga je našao Diktis. On je prihvatio majku i dete, ali se u nju zaljubio njegov brat, kralj Polidekt. Danaja mu nije uzvratila ljubav i Polidekt je pomislio da je to zbog sina. Zato ga je poslao da mu donese Meduzinu glavu. Kada se Persej vratio sa pohoda, zatekao je Diktisa i svoju majku kako se mole bogovima da ih zaštiti od zlovolje Polidekta. Zato je upotrebio Meduzinu glavu i okamenio kralja i njegove pratioce. Potom je sa majkom napustio ostrvo i odveo je u Argos gde je ona ostala sa svojom majkom, Euridikom.[3]

Prema rimskom predanju, kovčeg je stigao do obale Lacija gde se Danaja udala za kralja Pilumna i osnovala grad Ardeju. Njen potomak je Turno, kralj Rutula.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Dictionary; Aetnaeus to Althaemenes
  2. ^ Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  3. ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]