Darma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Darma
Vrline kao što je ahimsa (nenasilje)[1]
Joga, lično ponašanje[2]
Zakon i pravda[3]
Rituali i obredi prelaza[4]
Sanjasa i faze života[5]
Dužnosti, kao što je učenje od nastavnika[6]
Budistički simbol točka darme.

Darma (sansk. धर्म dharma, pal. धम्म dhamma;[7][8][9] ono što drži, održava, od dhr: držati[10]) je višeznačan pojam indijske filozofije, koji zauzima centralno mesto u hinduizmu, đainizmu i budizmu, koji se zbog toga nazivaju darmičkim religijama.[11][12] U najširem smislu, darma označava ono što "drži" kosmos. Darma na sanskrtu znači red, poredak, zakonitost, ispravnost, ponašanje u skladu s verskim ili moralnim pravilima.[13] U pali jeziku su sva ta značenja preuzeta, ali je dodata i tipična budistička upotreba.[13] Takođe, na indijskim jezicima može označavati nečiju veroispovest.[14][15]

U hinduizmu, dharma je jedna od četiri komponente Purusarta, ciljeva života, i označava ponašanja za koja se smatra da su u skladu sa Rta, poretkom koji čini život i univerzum mogućim.[16][note 1] To uključuje dužnosti, prava, zakone, ponašanje, vrline i „ispravan način življenja“.[17] To je imalo transtemporalno važenje.[18]

U budizmu, dharma znači „kosmički zakon i red“,[16][19] kako je izraženo Budinim učenjem.[16][19] U budističkoj filozofiji, darma je takođe izraz za „fenomene”.[20][note 2]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Reč je nastala iz sanskritskog koren dhr, koji znači „držati“, „održavati“.[14] Prvobitno je značila ono što drži univerzum zajedno, podršku materijalnog ili moralnog postojanja. Označava i kosmičku zakonitost u kojoj je, prema učenju o karmi, moralni osnov iskonskiji od materijalnog. Odatle proizilaze značenja: vrlina, ispravnost, istinitost.[21]

Ovaj termin je teško precizno prevesti, no njegovo značenje omeđeno je pojmovima "zakon", "vrlina", "dužnost" i čak "religija".[22] Tako, darma može značiti: učenje, religija, istina, doktrina, ispravnost, vrlina, suština, „atom“, pojava, priroda, zakon, pravilo, svojstvo i entitet.[14] Neka od ovih značenja koriste se i u čitavoj indijskoj religiji, dok su druga karakteristična samo za budizam.

U hinduizmu[uredi | uredi izvor]

U Vedama se darma upotrebljava u istom smislu kao rita, odnosno označava kosmički i moralni poredak. U indijskoj filozofiji, darma je središnji koncept koji objašnjava „uzvišenu istinu“ ili krajnju stvarnost sveta. On može i označavati nečije etičke dužnosti ili vrlinu, odnosno, principe ponašanja koje bi ljudska bića trebalo da slede kako bi živeli u skladu sa poretkom stvari. Njen osnovni smisao uključuje i kineski tao.[21]

U Indiji, kastinski sistem smatran je svetim nasleđem, a struktura društva produžetkom strukture kosmosa. Ova legitimizacija odnosa moći unutar društva bila je osnažena idejom darme, u smislu obaveze da se izvode obredi opisani u Vedama i ispune dužnosti prema društvenoj grupi i porodici. Otuda darma obuhvata ne samo ritual, nego i moralno ponašanje.[22]

Između 8. i 9. veka p. n. e. bilo je mnogo spekulacija o darmi, a jedna filozofska škola, mimamsa, verovala je kako je darma, u značenju obreda, najvažnija čovekova aktivnost. Darmu bi trebalo praktikovati ne zato što ona stavlja u izgled nagradu, već prvenstveno zbog toga što se u Vedama objavljuje da bi tako trebalo činiti, a njen izostanak predstavlja greh. Zahvaljujući zakonicima kao što je Manuov zakonik, darma dobija širu primenu, koja se naročito fokusira na dužnosti kaste i održavanje statusa kvo unutar društva.[22]

Do 5. veka p. n. e. dharma je počela da označava dve obaveze: dužnost pojedinca u odnosu na njegovu kastu (varna) i dužnosti u odnosu na njegovu životnu dob (ašrama). Ovaj koncept postao je izuzetno važan u istoriji hinduizma. Obaveza prema sopstvenoj kasti dostiže svoj vrhunac u petom veku pre naše ere, a model varnašrama-dharme postaje dominantna ideologija u odnosu na koju se definišu sve druge religijske grupe.[22]

U budizmu[uredi | uredi izvor]

Dio serije o
budizmu
Praksa

U budističkim tekstovima se sreću različita značenja pali termina dhamma, od kojih su neka: zakon, učenje, pravilo, ispravnost, uzročnost, pojava, čestica (konstitutivni činilac pojavnog sveta, nalik atomu).[23] Preciznija određenje svih tih značenja posebno je razradio Budagosa (5. vek), izdvajajući četiri glavna značenja dhame[21]:

  • učenje
  • vrlina
  • kosmički zakon
  • pojava

Ovim se ne iscrpljuju sva značenja ove reči.[13] Još jedno važno značenje darme koje se javlja u komentarima su predmeti uma.[24]

Učenje[uredi | uredi izvor]

Darma prvenstveno označava Budinu nauku, koja simbolično održava svet.[13] Budizam je zapravo zapadni naziv za ono što se na istoku naziva Budina darma (Buddha-Dharma)[25], odnosno oslobađajući zakon koji je spoznao i objavio Buda.[23]

Povezano sa tim, Točak darme označava Budino stavljanje u pokret svog učenja objavljenjem četiri plemenite istine. Budući da izlažu darmu, i Budine besede se skupno označavaju kao darma (pali: dhamma).

Učenje je slično splavu, koji služi da se pređe reka, a ne da se vežemo za njega.[26]

— Buda

Vrlina[uredi | uredi izvor]

Praktično ispoljavanje darme u ljudskom životu je u vidu vrline, ispravnog držanja mislima, rečju i delom. Život u skladu sa ovim zakonom pravednosti koji je izložio Buda, je život prožet darmom.


Zakonitost[uredi | uredi izvor]

Darma u smislu kosmičkog zakona je držitelj kosmosa. U tom smislu, ona prethodi Budi, koji predstavlja njenu manifestaciju. Bude dolaze i odlaze, ali se darma, u svom izvornom obliku, proteže u beskraj. U tom kontekstu ona je u izvesnom smislu analogna grčkom pojmu logosa.[14]

Pojava[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Abhidharma

Darma u smislu pojave bez istinskog bitka, je posebno važna za budističku teoriju o pojavnoj prirodi sveta. Darma označava predmete, čestice, najjednostavnije elemente, poslednju nedeljivost, ono što održava stvarnost.[13] Budući da su predmeti čula složene tvorevine, a elementi koji ih tvore podložni neprekidnoj meni, oni se nazivaju elementi darme.

Budistima je dhamma ono što je brahmanskim filozofima brahman. Buda je namerno umesto brahmana stavio pojam dhamma, umesto večne i nepromenljive svetske duše ideju večnog nastanka i prolaznosti, a umesto predstave o supstanciji predstave o nesupstancijalnosti.

— Gajger

Darma to sve označava i sa subjektivne strane, psihički, i s objektivne strane, ontički.[13] Ta su dva vida darme objedinjena u razrađenoj budističkoj fenomenologiji, u delu kanona koji svojim naslovom to i sugeriše, u Abhidhammi.[13]

U smislu pojave, darma donekle odgovara grčkom terminu fenomen.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ From the Oxford Dictionary of World Religions: "In Hinduism, dharma is a fundamental concept, referring to the order and custom which make life and a universe possible, and thus to the behaviours appropriate to the maintenance of that order."[16]
  2. ^ David Kalupahana: "The old Indian term dharma was retained by the Buddha to refer to phenomena or things. However, he was always careful to define this dharma as "dependently arisen phenomena" (paticca-samuppanna-dhamma) ... In order to distinguish this notion of dhamma from the Indian conception where the term dharma meant reality (atman), in an ontological sense, the Buddha utilised the conception of result or consequence or fruit (attha, Sk. artha) to bring out the pragmatic meaning of dhamma."[20]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ see below:
    • J. A. B. van Buitenen (1957), "Dharma and Moksa", Philosophy East and West, 7(1/2), pp. 33–40;
    • James Fitzgerald (2004), "Dharma and its Translation in the Mahābhārata", Journal of Indian philosophy, 32(5), pp. 671–685; Quote – "virtues enter the general topic of dharma as 'common, or general, dharma', ..."
  2. ^ see:
    • David Frawley (2009), Yoga and Ayurveda: Self-Healing and Self-Realization, ISBN 978-0-9149-5581-8; Quote – "Yoga is a dharmic approach to the spiritual life...";
    • Mark Harvey (1986), The Secular as Sacred?, Modern Asian Studies, 20(2), pp. 321–331.
  3. ^ Bernard S. Jackson (1975), "From dharma to law", The American Journal of Comparative Law, Vol. 23, No. 3 (Summer, 1975), pp. 490–512.
  4. ^ Gavin Flood (1994), Hinduism, in Jean Holm, John Bowker (Editors) – Rites of Passages, ISBN 1-85567-102-6, Chapter 3; Quote – "Rites of passage are dharma in action."; "Rites of passage, a category of rituals,..."
  5. ^ Harold Coward (2004), "Hindu bioethics for the twenty-first century", JAMA: The Journal of the American Medical Association, 291(22), pp. 2759–2760; Quote – "Hindu stages of life approach (ashrama dharma)..."
  6. ^ see:
    • Austin Creel (1975), "The Reexamination of Dharma in Hindu Ethics", Philosophy East and West, 25(2), pp. 161–173; Quote – "Dharma pointed to duty, and specified duties..";
    • Gisela Trommsdorff (2012), Development of "agentic" regulation in cultural context: the role of self and world views, Child Development Perspectives, 6(1), pp. 19–26.; Quote – "Neglect of one's duties (dharma – sacred duties toward oneself, the family, the community, and humanity) is seen as an indicator of immaturity."
  7. ^ Wells, John C. (2008), Longman Pronunciation Dictionary (3rd izd.), Longman, ISBN 978-1-4058-8118-0 
  8. ^ Ludo Rocher (2003), The Dharmasastra, Chapter 4, in Gavin Flood (Editor). The Blackwell Companion to Hinduism. ISBN 978-0-631-21535-6. 
  9. ^ Alban G. Widgery, "The Principles of Hindu Ethics", International Journal of Ethics, Vol. 40, No. 2 (Jan. 1930), pp. 232–245.
  10. ^ dharma (Hrvatska enciklopedija)
  11. ^ Grimes 1996, стр. 112.
  12. ^ Britannica, The Editors of Encyclopaedia. (9 April 2019) "Dharma". Encyclopædia Britannica. Accessed 14 September 2021.
  13. ^ а б в г д ђ е Rada Iveković, Rana budistička misao ), Biblioteka Logos, IP Veselin Masleša, Sarajevo. 1977. pp. 131-152.
  14. ^ а б в г Dhamma, Trevor O. Ling, Rečnik budizma, Geopoetika, Beograd. 1998.
  15. ^ „Dharma”. Encyclopædia Britannica. Приступљено 2016-08-18. 
  16. ^ а б в г "Dharma", The Oxford Dictionary of World Religions.
  17. ^ see: *"Dharma", The Columbia Encyclopedia, 6th Ed. (2013), Columbia University Press, Gale, ISBN 978-0-7876-5015-5; *Steven Rosen (2006), Essential Hinduism, Praeger, ISBN 0-275-99006-0, Chapter 3.
  18. ^ Kumar, Shailendra; Choudhury, Sanghamitra (2021-01-01). Meissner, Richard, ур. „Ancient Vedic Literature and Human Rights: Resonances and Dissonances”. Cogent Social Sciences (на језику: енглески). 7 (1): 1858562. ISSN 2331-1886. doi:10.1080/23311886.2020.1858562 Слободан приступ. 
  19. ^ а б "dhamma", The New Concise Pali English Dictionary.
  20. ^ а б David Kalupahana. The Philosophy of the Middle Way. SUNY Press, 1986, pp. 15–16.
  21. ^ а б в Dharma, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.
  22. ^ а б в г Kembridžova ilustrovana istorija religije ), Stylos, Novi Sad. 2006. ISBN 978-86-7473-281-6. стр. 80-84.
  23. ^ а б Dhamma, Њанатилока, Будистички речник, Пешић и синови, Београд, 1996.
  24. ^ Kovačević 2014, стр. 286.
  25. ^ Humphreys 2013, стр. 13.
  26. ^ „Walpola Rahula: Čemu je Buda podučavao” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) 31. 03. 2010. г. Приступљено 20. 08. 2015. 
  27. ^ „Anguttara nikaya, Cakkavatti sutta”. Архивирано из оригинала 27. 10. 2009. г. Приступљено 08. 03. 2009. 

Литература[uredi | uredi izvor]

Спољашње везе[uredi | uredi izvor]

Дарма на Викимедијиној остави.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Дарма&oldid=27554508”