Dvorac Egenberg

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dvorac Egenberg
Schloss Eggenberg
Svetska baština Uneska
Zvanično imeIstorijski centar Graca i dvorac Egenberg
MestoGrac, Štajerska, Austrija Uredi na Vikipodacima
Koordinate47° 04′ 26″ S; 15° 23′ 29″ I / 47.0739° S; 15.3913° I / 47.0739; 15.3913
Površina19.124, 661.418 ha (2,0585×109, 7,11944×1010 sq ft)
Uključuje
  • Archaeology Museum Schloss Eggenberg Edit this on Wikidata
Kriterijumkulturna: ii, iv
Referenca931.
Upis1999. (23. sednica)
Dodatni upis2010.
Ugroženostne
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/931

Dvorac Egenberg (nem. Schloss Eggenberg) u Gracu je najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj u Austriji.[1] Dvorac se nalazi na zapadnoj ivici Graca, u četvrti Egenberg. Svojim sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, ali i umetničkom radovima iz najstarijeg austrijskog muzeja Universalmuseum Joanneum koje su smeštene u palati i njenom parku, dvorac Egenberg se smatra jednim od najvrednijih spomenika kulturne baštine Austrije. Zbog svoje kulturne i istorijske važnosti dvorac Egenberg je 2010. godine dodan na Uneskov zaštićeni spomenik istorijskog središta Graca.

Odlike[uredi | uredi izvor]

Izgrađen je od 15. do 17. veka na mestu srednjovekovnog dvorca, kao rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih familija, familije Egenberg. Arhitekta Đovani Pjetro de Pomis je na njegovom uređenju u 17. veku radio u saradnji sa dvorskim slikarom Visenkirhenom. Sam dvorac zauzima prostor od 65 x 80 metara, na tri sprata površina mu je 8000 m², ali zajedno sa parkovima ima preko 90.000 m².

Hans Egenberg je u 17. veku uredio dvorac po načelima prosvetiteljstva, kako bi odražavao filozofiju racionalno uređenog sveta. Tako je upotrebio hijerhijsku organizaciju, logičko-matematički sastav, kao i načela astronomije, astrologije, ali i alhemije u njegovom planu. Zbog toga dvorac ima kvadratan nacrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, sa tornjevima na sva četiri ugla koji predstavljaju četiri godišnja doba usmerena prema četiri strane sveta. Dvorac ima 365 spoljašnjih prozora (prema broju dana u godini), 52 prozora na 24 prostorije (broj nedelja u godini i sati u danu), a svaki sprat ima po 31 sobu, što čini broj dana u mesecu. Drugi sprat s terasom ima dodatnih 8 prozora, ukupno 60, što je broj sekundi u minuti i minuta u satu.

Severnu stranu dvorca čini planetarni vrt i lapidarijum od starorimskog kamenja, kao i ulaz u Novi arheološki muzej u kojem se čuvaju „Kultna kola iz Stretvega“[2]. Soba bivšeg vlasnika, Baltazara Egenberga, koji je u srednjem veku posedovao kraljevsku licencu za kovanje novca, je pretvorena u numizmatički muzej. Kolekcija umetničkih dela u rasponu od srednjeg veka do rane moderne u Staroj galeriji (nem. Alte Galerie) pokazuje razvoj evropske umetnosti od 5. veka.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Das Joanneum – Österreichs Universalmuseum. 2006.
  2. ^ „Hat Kult mehr mit der Liebe oder Tod zu tun? - Schloss Eggenberg Archäologiemuseum”. Arhivirano iz originala 10. 03. 2010. g. Pristupljeno 26. 3. 2011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]