Dedal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dedal
Andrea Pisano, 334-1336.

Dedal (grč. Δαίδαλος, lat. Daedalus) je u grčkoj mitologiji najveći grčki vajar, slikar, graditelj i pronalazač.[1] Dedal važi i za prvog mitskog letača. Bio je sin atinskog umetnika Eupalama. Dedal je imao dva sina, Ikara i Japiksa.

Dedalovo ime na grčkom jeziku znači „lukav“.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Dedal i Minotaur[uredi | uredi izvor]

Dedal sa Pasifajom i drvenom kravom
Freska iz Pompeje
Dedalov lavirint
Tezej i Minotaur, mozaik
Dedal i Ikar
Fredrik Lajton, 1869.

Homer ga spominje kao tvorca i kreatora Arijadninog podijuma za igru, a budući da je bio jedan od najvještijih rukotvoraca, za Dedala se tvrdilo da je on bio taj koji izmislio slike. Najpoznatije njegovo delo je lavirint za koji je Ovidije u svojim Metamorfozama govori da je tako lukavo napravljen, da nisam Dedal nije mogao izaći iz njega - toliko je bilo prolaza i skretanja, da se činilo kao da nema ni početka ni kraja. Dedal je lavirint sagradio za kralja Minosa. Minosu je lavirint bio potreban da u njega zatvori Minotaura, ženinog sina, polu bika, polu čoveka.[2]

Kada je Minos zatražio od boga Posejdona znak da će on, a ne njegov brat postati kralj, Posejdon mu je poslao znak u obličju belog bika, ali pod uslovom da ga Minos žrtvije u njegovo ime. Kada je predivan bik izašao iz mora, Minos je bio zadivljen njegovom lepotom i odlučio je da žrtvuje drugog bika, verujući da to Posejdon neće primetiti. Videvši šta je Minos uradio, pobesneli Posejdon je učinio da se Minosova žena, Pasifaja, ludo zaljubi u bika.

Pasifaja je zamolila Dedala da joj pomogne, i da pronađe način da priđe biku. Dedal je smislio način kako će joj pomoći da zadovolji njenu strast. Napravio je drvenu kravu, a Pasifaja je ušla unutra i skrila se. Kada je bik naišao, video je kravu i oplodio je. Tako je Pasifaja začela i rodila polubika i polučoveka - Minotaura. Pasifaja je odgajala Minotaura, ali kako je on sve više rastao, bivao je sve bešnji, pa je Delfijska proročica rekla Dedalu da sagradi lavirint u kojem bi držao Minotaura. To je on i učinio, a lavirint je bio ispod Minosove palate u Knososu. Minotaura je posle nekog vremena ubio junak Tezej.

Dedal i Ikar[uredi | uredi izvor]

Kad je Dedal završio sa izgradnjom lavirinta, Minos je, da bi ga sprečio da se istina o lavirintu proširi, zatvorio Dedala, a i kontrolisao je sve brodove i sve puteve. Da bi se oslobodio i napustio ostrvo, Dedal je odlučio da napravi krila sebi i svome mladom sinu Ikaru. Uvezao je pera zajedno, od najmanjeg do najvećeg, stvorivši tako veliku površinu. Veća pera je osigurao koncima, a manja voskom tako da su ona ličila na ptičija krila.[3]

Kad je posao bio završen, Dedal je na mestu mahao krilima i tako ih isprobavao, a zatim je krilima opremio i svog sina i naučio ga kako da leti. Pošto su obojica bili spremni, Dedal je upozorio Ikara da ne leti ni previsoko, a ni nisko, jer, ako leti previsoko sunce će otopiti vosak, a ako leti prenisko, morska pena će natopiti krila i više neće moći nastaviti s letom. I zatim su obojica poleteli.[4]

Preleteli su preko ostrva Sam, Del i Lebint, a tada je Ikar počeo da leti sve više i više da bi dostigao do samih nebesa i dotakao ih. Sunce je, sve više i više, zagrevalo vosak, i on je počeo da se topi s krila, a pera su se na kraju razdvojila, a Ikar je pao u more i utopio se. Dedal je okrivljivao sebe i svoju veštinu za sinovljevu smrt, a mesto gde je Ikar pao i utopio se u more nazvao je Ikarijom. Posle svega Dedal je stigao u Siciliju, gde mu je zaštitu pružio kralj Kokal. Na Siciliji je Dedal sagradio hram u čast boga Apolona, a krila je okačio kao žrtvu bogu.

Dedal i Kokal[uredi | uredi izvor]

Kralj Minos je, želeći da pronađe Dedala, obilazio sve gradove i svima pokazivao spiralnu morsku školjku, tražeći da se provuče konopac kroz celu školjku. Znao je Minos da samo Dedal može rešiti zagonetku. Kada je stigao na Siciliji kod kralja Kokala, i njega pitao za rešenje, kralj Kokal je pozvao Dedala jer je znao da on može rešiti postavljenu zagonetku.

Dedal je privezao konac za mrava, a mrav je, prolazeći kroz spirale školjke provukao konac. Tako je Minos znao da je to Dedal te je zatražio njegovo izručenje. Prestrašen Kokal, jer je Minos došao pred Siciliju sa celokupnom svojom mornaricom, prepustio je da problem reši Dedal. Dedal je sproveo tajni cevovod do kupatila, i kada je Minos došao da se okupa, Dedal je kroz cevovod pustio kipuću vodu koja je ubila Minosa.

Kokal je krio ubistvo Kritskog kralja, ali kada su atinjani saznali šta je Dedal učinio oprostili su mu sve jer ih je oslobodio smrtnog neprijatelja, te se Dadal vratio u svoj rodni grad u kojem je do kraja svog života radio u miru i spokoju.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]