Demografija Kosova i Metohije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Demografija Kosova i Metohije obuhvata prikaz demografske strukture Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija. Srbi su bili većinsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji od XIII do XVIII veka,[1] dok krajem XIX veka kao posledica iseljavanja i proterivanja Srba većina postaju Albanci. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 1991. na Kosovu i Metohiji živelo je 194.190 Srba, dok je broj Albanaca tada procenjen na 1.596.072 stanovnika.


Etničke grupe na KiM
Godina Albanci Srbi1 Ostali
1455[2] 1% 99.9% 1%
1871 32% 64% 4%
1899 48% 44% 8%
1921 66% 26% 8%
1931 60% 32% 8%
1939 57% 34% 9%
1948 68% 27% 5%
1953 65% 27% 8%
1961 67% 27% 6%
1971 74% 21% 5%
1981 77% 15% 8%
1991 82% 11% 7%
20002 88% 7% 5%
20072 92% 5% 3%
1 uključujući Crnogorce (od 1948. do 1991.)
2 približan podatak
Izvor: Statistička kancelarija KiM-a,
Svetska banka (2000), OSCE (2005)

Stanovništvo Kosova i Metohije u srednjem veku[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Kosova i Metohije od 14. do početka 20. veka[uredi | uredi izvor]

14. vek[uredi | uredi izvor]

Dečanska hrisovulja iz 1330. godine sadrži detaljan spisak domaćinstava koja su popisana u Metohiji i severozapadnoj Albaniji, na metohu manastira Visoki Dečani:

3 od 89 naselja su bila albanska, ostala su bila ne-albanska.
od 2.166 poljoprivrednih gazdinstava i 2.666 kuća na područjima stočarstva, 44 su bila albanska, (1,8%). Ostala su registrovana kao Slovenska tj. srpska.

Nesrpska populacija Kosova i Metohije nije prelazila 2% do kraja 14. veka.

15. vek[uredi | uredi izvor]

Godine 1455,: turski katastarski popis (defter) (Originalna verzija na turskom jeziku se čuva u arhivi u Istanbulu, 1972. Institut za Bliskoistočne studije (Orijentalni institut) u Sarajevu je uradio prevod tog popisa pod nazivom Oblast Brankovića — Opširni katastarski popis iz 1455. godine).

Oblast Brankovića je pokrivala oko 80% današnje teritorije Kosova i Metohije, beležeći na njoj 480 sela, 13.696 odraslih muškaraca, 12.985 kuća, 14.087 nosioca domaćinstava (480 udovica i 13.607 odraslih muškaraca). Ukoliko se broj “glava porodica” pomnoži sa 4,4 ili 4,6 članova domaćinstva dobija se i broj stanovnika oblasti. Broj stanovnika po nacionalnosti nije u potpunosti tačan jer je za većinu nosioca domaćinstava pisao socijalni status, a ne nacionalnost, tako ukoliko je neko bio hrom, slep, pop, trgovac upisivana je ta odlika u mesto o socijalnom statusu, pa stoga je verovatno i broj nacionalnih manjina bio neznatno veći, zna se da je samo broj katoličkih Slovena u Janjevu bio veći od 1 porodice koliko je popisano Hrvata). Po nacionalnosti nosioci domaćinstava su bili:[3]

Godine 1487, Turski popis Oblasti Brankovića

  • Oblast Vučitrna:
  • grad Peć - 68% Slovena (Srba)
  • 121 hrišćansko domaćinstvo
  • 33 muslimansko domaćinstvo
  • 131 hrišćansko domaćinstvo od kojih su 52% u Suvom Grlu bili Sloveni
  • Seoska područja:
  • 6.124 hrišćanska gazdinstva (99%)
  • 55 muslimanska gazdinstva (1%)
Verska mapa teritorije današnjeg KiM u 16-17. veku.

17—18. vek[uredi | uredi izvor]

Tokom Velikog bečkog rata (1683—1699) koji se vodio između Osmanskog carstva i Habzburškog carstva, Srbi su stali na stranu Habzburgovaca u borbi protiv Turaka, Habzburzi su došli do Skoplja, ali su tu potučeni od Turaka tako da su se vratili preko Save i Dunava, bojeći se turske odmazde Srbi se povlače sa njima i to je Prva seoba Srba, sa Kosova i Metohije je otišlo oko 180.000 Srba (samo iz Prizrena 20.000) i naselili se na austrijske posede Vojvodinu i Vojnu granicu. Posle toga islamizirani Albanci iz visokoplaninskog područja Malesije naseljavaju uglavnom Metohiju. Ovaj proces je nastavljen u 18. veku.

Slična situacija se odigrala 1737. pri Drugoj seobi Srba.

19. vek[uredi | uredi izvor]

Tokom 19. veka počinju neslaganja u broju stanovnika Kosova i Metohije. Neki izvori daju brojčanu prednost Srbima, drugi Albancima. Turska popisna statistika je nerelevantna jer je popisivala religijsku pripadnost, a ne etničku, i to koristeći knjige rođenih.

Istraživanje austrijskog fizičara 1838. godine Jozefa Milera (Joseph Müller) je tvrdio da je Metohija uglavnom slovenska, i dalje daje podatke za 3 predeone celine (Bezirke): Prizren, Peć i Đakovicu, koje grubo čine celokupno područje Metohije. Područja koja se graniče sa Albanijom su najviše pogođena doseljavanjem Albanaca. Od 195.000 stanovnika Metohije, Miler je registrovao:[traži se izvor]

Milerovi rezultati za gradove:[traži se izvor]

  • Peć: Srba - 11.050, Albanaca - 500
  • Prizren: Srba - 16.800, Albanaca - 6.150
  • Đakovica: većina su Albanci, grad je okružen srpskim selima.

Karte koje je izradio francuski etnograf Ležan (G. Lejean) 1861. godine pokazuje da su Albanci živeli na oko 57% današnje teritorije Kosova i Metohije, dok slična karta koju su izradili britanski putopisci Mekenzi (G. M. Mackenzie) i Airbi (A. P. Irby) 1867. godine pokazuje nešto manju površinu.[traži se izvor] Obe karte ne pokazuju veličinu populacije nego samo veličinu prostora koji zauzimaju.

Studija iz 1871. austrijskog pukovnika Petera Kukulja (Peter Kukulj) za internu upotrebu Austrougarske vojske pokazuje da Prizrenski Mutesarifluk (koji odgovara u velikoj meri današnjem KiM-u) ima 500.000 stanovnika, od kojih:[traži se izvor]

Procenjeno je da je 200.000—400.000 Srba proterano iz Kosovskog Vilajeta 1876-1912, posebno tokom Grčko - turskog rata 1897. godine.[traži se izvor]

Karte koje su objavili nemački istoričari Hajnrih Kipert (Heinrich Kiepert), Han (J. Hahn) i austrijski konzul Saks (K. Sax) 1876. godine pokazuju da Albanci žive na većini teritorije današnje provincije, ali ni one ne pokazuju broj stanovnika već samo površinu. Po ovim kartama, regioni Kosovske Mitrovice i Kosovog Polja su uglavnom naseljeni Srbima, dok je većina teritorije na zapadu i istoku današnje provincije naseljena islamiziranim Albancima.[traži se izvor]

Etnički sastav u Kosovskom vilajetu i Pljevaljskom sandžaku prema austrijskoj statistici objavljenoj u Beču 1899. godine:[traži se izvor]

  • Albanci - 182.650 (47,88%)
  • Srbi - 166.700 (43,7%)
  • Ostali (Cincari, Čerkezi, Turci, Romi i Jevreji) - (8,42%)

20. vek[uredi | uredi izvor]

Britanski novinar Henri Breilsford (Henry Brailsford) je procenio da dve trećine kosovsko-metohijske populacije čine Albanci, a ostatak Srbi.

Za najnaseljenije oblasti Đakovice i Peći je objavljeno da imaju između 20.000 i 25.000 albanskih domaćinstava, prema 5.000 srpskih. Mapa Alfreda Steda (Alfred Stead) iz 1909. pokazuje da sličan broj Srba i Albanaca živi na teritoriji Kosova i Metohije.

Nemački naučnik Gustav Vajgand (Gustav Weigand) daje sledeće statističke podatke za Kosovo i Metohiju, bazirane na predratnoj situaciji pre 1912. godine:

  • oblast Priština: Albanci - 67%, Srbi - 30%
  • oblast Prizren: Albanci - 63%, Srbi - 36%
  • oblast Vučitrn: Albanci - 90%, Srbi - 10%
  • oblast Uroševac: Albanci - 70%, Srbi - 30%
  • oblast Gnjilane: Albanci - 75%, Srbi - 23%
  • oblast Kosovska Mitrovica: Srbi - 60%, 40% Albanci

Metohija sa gradom Đakovicom je šta više definisana kao isključivo albanska teritorija po Vajgandu.

Struktura stanovništva se promenila puno u 20. veku. SANU i njen istaknuti član Vaso Čubrilović, su pripremili dokument za iseljavanje Albanaca pod nazivom Iseljavanje Arnauta, što je bilo u skladu sa tadašnjim razmenama stanovništva koje su se događale na Balkanu.

Usled složene političke situacije, prostor Kosova i Metohije bio je meta naseljavanja Albanaca ili Srba sa ciljem da se prostor Kosova i Metohije integriše u albansko ili srpsko društvo i time postane integralni deo jedne od ovih država.

Kolonizacija tokom 20 veka se deli na tri najbitnija perioda:

Popisi stanovništva u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva 1921. godine[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca održan je 31. januara 1921. godine.

Ukupno - 439.010

Jezički sastav:

Popis stanovništva 1931. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 552.064

Jezički sastav:

Verski sastav:

Kolonizacioni programi koje je sprovodila jugoslovenska vlast 1922-1929, i 1933-1938 dovodi na Kosovo i Metohiju 10.000 srpskih porodica iz Like, Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, uglavnom na sever Kosova, oko Kosovog Polja i duž reke Lab.

Potpisan je i sporazum o emigraciji 200.000 Albanaca i Turaka u Tursku 1938. godine. Kako se Turska iz ovog sporazuma u početnim fazama iz straha da neće moći da udovolji svim zahtevima za prihvat i repatrijaciju, samo je 4.000 muslimana napustilo provinciju.

Vlasti Kraljevine Jugoslavije su procenile broj Albanaca 1939. godine na 125.000, što je veoma potcenjen broj.

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Većina teritorije je okupirana u Drugom svetskom ratu od strane marionetske italijanske državne tvorevine Velike Albanije, koja je ubila 10.000 i etnički očistila 100.000 Srba, dok je u isto vreme naselila 100.000 Albanaca iz Albanije. Svim Srbima, koji su naseljeni posle 1912. godine i povratka Kosova i Metohije pod vlast Srbije, je zabranjen povratak posle Drugog svetskog rata, što je takođe smanjilo srpsku populaciju u pokrajini.

Popisi stanovništva na Kosovu i Metohiji od 1948. godine[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva 1948. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 727.820

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1953. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 808.141

Etnički sastav:

Etničke karte Kosova i Metohije 1953. po opštinama.
Etnički sastav Srbi Šiptari Crnogorci Turci

Popis stanovništva 1961. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 963.959

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1971. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 1.243.693

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1981. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 1.584.440

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1991. godine[uredi | uredi izvor]

- Procena PZS Kosova i Metohije:

Ukupno - 1.956.196

Za veći deo stanovništva albanske narodnosti, koji je bojkotovao popis, izvršena je procena od strane Pokrajinskog zavoda za statistiku Kosova i Metohije.

Etnički sastav:

- Popisano stanovništvo:

Ukupno - 359.346

Etnički sastav:

  • Srbi - 194.190 (54,06%)
  • Muslimani - 57.758 (16,07%)
  • Romi - 44.307 (12,33%)
  • Crnogorci - 20.365 (5,67%)
  • Albanci - 9.091 (2,53%)
  • Hrvati - 8.062 (2,24%)
  • Jugosloveni - 3.457 (0,96%)
  • Ostali - 21.933 (6,1%)

Verski sastav:

Popis stanovništva 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Ukupno - 1.739.825

Etnički sastav:[6]

Napomena: popis iz 2011. na Kosovu su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja kosovskih Srba, tako da je realan broj Srba na Kosovu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Demografski podaci zavoda za statistiku samoproglašenog Kosova[traži se izvor][uredi | uredi izvor]

Procene populacije u donjoj tabeli nisu totalno pouzdane od 1990—ih godina. Od 1990, podaci isključuju neke rođene i umrle sa pojedinih prostora gde žive Srbi.

Prosečna populacija (x 1000) Živorođeni Umrli Prirodna promena Stope nataliteta (na 1000) Stope mortaliteta (na 1000) Prirodna promena (na 1000)
1948 733 27 792 10 324 17 468 37,9 14,1 23,8
1949 751 31 643 12 937 18 706 42.1 17.2 24.9
1950 764 35 222 12 991 22 231 46.1 17.0 29.1
1951 780 29 299 14 833 14 466 37.6 19.0 18.5
1952 793 35 619 13 867 21 752 44.9 17.5 27.4
1953 813 34 595 16 726 17 869 42.6 20.6 22.0
1954 832 38 595 13 201 25 394 46.4 15.9 30.5
1955 842 36 736 15 292 21 444 43.6 18.2 25.5
1956 859 37 819 13 692 24 127 44.0 15.9 28.1
1957 873 34 159 15 300 18 859 39.1 17.5 21.6
1958 890 39 285 11 598 27 687 44.1 13.0 31.1
1959 921 37 364 12 878 24 486 40.6 14.0 26.6
1960 944 41 631 13 365 28 266 44.1 14.2 29.9
1961 972 40 561 11 759 28 802 41.7 12.1 29.6
1962 997 41 336 15 024 26 312 41.5 15.1 26.4
1963 1 021 41 525 12 423 29 102 40.7 12.2 28.5
1964 1 046 42 557 12 731 29 826 40.7 12.2 28.5
1965 1 075 43 569 11 767 31 802 40.5 10.9 29.6
1966 1 101 42 429 10 266 32 163 38.5 9.3 29.2
1967 1 131 44 001 11 308 32 693 38.9 10.0 28.9
1968 1 159 44 627 10 781 33 846 38.5 9.3 29.2
1969 1 189 46 480 10 892 35 588 39.1 9.2 29.9
1970 1 220 44 496 10 829 33 667 36.5 8.9 27.6
1971 1 254 47 060 10 312 36 748 37.5 8.2 29.3
1972 1 291 47 943 10 270 37 673 37.1 8.0 29.2
1973 1 329 47 714 10 358 37 356 35.9 7.8 28.1
1974 1 367 49 847 10 075 39 772 36.5 7.4 29.1
1975 1 406 49 310 10 018 39 292 35.1 7.1 27.9
1976 1 446 51 355 10 149 41 206 35.5 7.0 28.5
1977 1 487 49 849 9 811 40 038 33.5 6.6 26.9
1978 1 526 49 027 9 776 39 251 32.1 6.4 25.7
1979 1 566 48 125 9 575 38 550 30.7 6.1 24.6
1980 1 555 53 147 8 909 44 238 34.2 5.7 28.4
1981 1 595 48 111 9 677 38 434 30.2 6.1 24.1
1982 1 629 52 865 10 479 42 386 32.5 6.4 26.0
1983 1 664 49 645 11 040 38 605 29.8 6.6 23.2
1984 1 699 55 243 10 573 44 670 32.5 6.2 26.3
1985 1 735 53 925 11 826 42 099 31.1 6.8 24.3
1986 1 773 54 519 10 446 44 073 30.7 5.9 24.9
1987 1 811 56 221 10 307 45 914 31.0 5.7 25.4
1988 1 850 56 283 10 257 46 026 30.4 5.5 24.9
1989 1 889 53 656 10 181 43 475 28.4 5.4 23.0
1990 1 930 55 175 8 214 46 961 28.6 4.3 24.3
1991 1 967 52 263 8 526 43 737 26.6 4.3 22.2
1992 2 006 44 418 8 004 36 414 22.1 4.0 18.2
1993 2 043 44 132 7 804 36 328 21.6 3.8 17.8
1994 2 077 43 450 7 667 35 783 20.9 3.7 17.2
1995 2 113 44 776 8 671 36 105 21.2 4.1 17.1
1996 2 151 46 041 8 392 37 649 21.4 3.9 17.5
1997 2 186 42 920 8 624 34 296 19.6 3.9 15.7
1998 2 000 41 752 8 123 33 629 20.9 4.1 16.8
1999 2 000 40 020 7 569 32 451 20.0 3.8 16.2
2000 2 000 38 667 7 115 31 552 19.3 3.6 15.8
2001 2 000 37 412 6 672 30 740 18.7 3.3 15.4
2002 1 985 36 136 5 654 30 482 18.2 2.8 15.4
2003 2 016 31 994 6 417 25 577 15.9 3.2 12.7
2004 2 041 35 063 6 399 28 664 17.2 3.1 14.0
2005 2 070 37 218 7 207 30 011 18.0 3.5 14.5
2006 2 100 34 187 7 479 26 708 16.3 3.6 12.7
2007 2 126 33 112 6 681 26 431 15.6 3.1 12.4
2008 2 153 34 399 6 852 27 547 16.0 3.2 12.8
2009 2 175 34 240 7 030 27 210 15.7 3.2 12.5
2010 1 775 33 751 7 234 26 517 15.3 3.2 12.1
2011 1 801 27 626 7 111 20 515 15.3 3.9 11.4
2012 1 815 27 743 7 317 20 426 15.3 4.0 11.3
2013 1 837 29 327 7 135 22 192 16.0 3.9 12.1
2014 1 861 25 929 7 634 18 295 13.9 4.1 9.8
2015 1 884 24 594 8 202 16 392 13.0 4.3 8.7
2016 1 905 23 416 8 495 14 921 12.3 4.4 7.9
2017 1 920 23 402 8 738 14 664 12.1 4.5 7.6
2018 1 793 22 870 8 998 13 872 12.8 5.0 7.8
2019 1 788 21 798 9 430 12 368 12.2 5.3 6.9
2020 18 186 11 108 7 078

Demografski podaci CIA-e[7][uredi | uredi izvor]

Struktura starosti[uredi | uredi izvor]

  • 0-14 godina: 27,2% (muški 258.078/ženski 237,987)
  • 15-64 godina: 66,1% (muški 630,350/ženski 576,946)
  • 65 godina i više: 6,7% (muški 51,668/ženski 70,603) (2011 procena)

Srednje godine[uredi | uredi izvor]

  • ukupno: 26,7 godina
  • muški: 26,3 godina
  • ženski: 27,2 godina (2011 procena)

Odnos polova[uredi | uredi izvor]

  • na rođenju: 1.085 muški/ženski
  • ispod 15 godina: 1,09 muški/ženski
  • 15-64 godina: 1,09 muški/ženski
  • 65 godina i više: 0,74 muški/ženski
  • ukupna populacija: 1,06 muški/ženski (2011 procena)

Pismenost[uredi | uredi izvor]

Metodologija: procenat populacije starije od 15 godina koji zna da čita i piše

  • ukupna populacija: 91,9%
  • muški: 96,6%
  • ženski: 87,5%

Emigracija[uredi | uredi izvor]

Broj državljana sa Kosmeta koji se nalaze u sledećim zemljama: Napomena: U nekim statistikama uračunati su oni koji su rođeni na Kosmetu, a nemaju državljanstvo neke od sledećih zemalja, a u dugim svi oni koji su rođeni na Kosmetu i žive u navedenim zemljama sa državljanstvom te zemlje ili bez njega.

  • Njemačka Nemačka 262.005 (31. 12. 2021.)[8]
  • Švajcarska Švajcarska 115.921 (mart 2022)[9]
  • Italija Italija 45.448 (2016)[10]
  • Austrija Austrija 34.036 (januar 2022)[11]
  • Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo 28.761 (2011)[12][13][14]
  • Slovenija Slovenija 22.386 (2022)[15]
  • Norveška Norveška 16.850 (2022)[16]
  • Švedska Švedska 11.920 (2021)[17] (nisu uračunati oni rođeni u Jugoslaviji i SCG)
  • Belgija Belgija 5.401 (2021)[18]
  • Kanada Kanada 2.865 (2016)
  • Danska Danska 2.738 (2017)[19]
  • Luksemburg Luksemburg 1.664 (2017)[20]
  • Australija Australija 1.476 (2021)[21]
  • Češka Češka 1.372 (2020)[22]
  • Hrvatska Hrvatska 1.188 (2011)
  • Lihtenštajn Lihtenštajn 425 (2019)[23][24]
  • Island Island 230 (2017)[25]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Anton Bebler, Propuštena prilika”. Arhivirano iz originala 23. 9. 2009. g. Pristupljeno 15. 6. 2009. 
  2. ^ Turski katastarski popis (Originalna verzija na turskom jeziku se čuva u arhivi u Istanbulu, 1972 Institut za Bliskoistočne studije u Sarajevu je uradio prevod tog popisa pod nazivom Oblast Brankovića — opširni katastarski popis iz 1455. godine)
  3. ^ Turski popis na Kosmetu iz (1455), str. 13 hiljada srpskih kuća, samo 46 albanskih („Večernje novosti“, 30. maj 2015)
  4. ^ strana 183[mrtva veza]
  5. ^ strana 106[mrtva veza]
  6. ^ Ethnic composition of Kosovo 2011
  7. ^ CIA - The World Factbook Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. maj 2020), Pristupljeno 1. 4. 2013.
  8. ^ [1]
  9. ^ Population résidante permanente étrangère selon la nationalité Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. septembar 2016), OFS, consultà le 11 mars 2015.
  10. ^ „Database - Eurostat”. ec.europa.eu. 
  11. ^ „Bevölkerung nach Staatsangehörigkeit und Geburtsland”. statistik.at. Pristupljeno 6 février 2018.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  12. ^ „2011 Census: QS213EW Country of birth (expanded), regions in England and Wales”. Office for National Statistics. 26. 3. 2013. Pristupljeno 16. 6. 2015. 
  13. ^ „Country of birth (detailed)” (PDF). National Records of Scotland. Pristupljeno 16. 6. 2015. 
  14. ^ „Country of Birth - Full Detail: QS206NI”. Northern Ireland Statistics and Research Agency. Arhivirano iz originala 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 16. 6. 2015. 
  15. ^ Database - Eurostat
  16. ^ Immigrants and Norwegian-born to immigrant parents - SSB
  17. ^ „Folkmängd efter födelseland 1900–2017” (na jeziku: Swedish). Statistics Sweden. Pristupljeno 21. 2. 2018. 
  18. ^ lien :http://ec.europa.eu/eurostat/data/database Modification le 4 mars 2018
  19. ^ Rapport sur l'immigration au Danemark Tal og faktapå udlændingeområdet 2013 Forår 2014lien : https://www.nyidanmark.dk/NR/rdonlyres/3333AA1E-0107-423F-A859-0A25BF24CFA9/0/Talogfakta2013.pdfhttp://dst.dk/en/Statistik/emner/indvandrere-og-efterkommere/indvandrere-og-efterkommerehttp://www.dst.dk/en/Statistik/emner/indvandrere-og-efterkommere/indvandrere-og-efterkommere Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. novembar 2017)
  20. ^ Statec - État de la population http://www.statistiques.public.lu/stat/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=12859&IF_Language=fra&MainTheme=2&FldrName=1
  21. ^ [2]
  22. ^ Data on number of foreigners | CZSO
  23. ^ http://www.llv.li/files/as/fl-in-zahlen-englisch-2016.pdf
  24. ^ Eurostat "base de données"
  25. ^ PX-Web - Select variable and values

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]