Dečani

Koordinate: 42° 32′ 23″ S; 20° 17′ 12″ I / 42.539844° S; 20.286752° I / 42.539844; 20.286752
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Дечане)
Dečani
Administrativni podaci
Država Srbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugPećki
OpštinaDečani
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.3.803
Geografske karakteristike
Koordinate42° 32′ 23″ S; 20° 17′ 12″ I / 42.539844° S; 20.286752° I / 42.539844; 20.286752
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Dečani na karti Srbije
Dečani
Dečani
Dečani na karti Srbije
Registarska oznakaĐA

Dečani (arhaično Dečane; alb. Deçani, Deçan) je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Srbiji, koje se nalazi u zapadnom delu Kosova i Metohije i pripada Pećkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. godine bilo je 3.803 stanovnika.[b]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stara mletačka karata, izrađena oko 1690. godine, na kojoj je naznačeno da se Dečani nalaze u Srbiji

Dečani su poznati po manastiru Srpske pravoslavne crkve Visoki Dečani, koji je podigao Stefan Uroš III Dečanski, i po isposnicama u ataru sela Belaje, od manastira uz levu obalu Dečanske Bistrice. Nalazi se na petnaestom kilometru puta PećĐakovica, udaljen dva kilometra od manastira.

Od oslobođenja od turske vekovne okupacije 1912. godine Dečani su bili u sastavu Kraljevine Crne Gore, do ujedinjenja sa Kraljevinom Srbijom 1918. godine.

Iznad varošice i manastira, na Kožnjarskoj reci podignuta je, pedesetih godina posle Drugog svetskog rata, hidroelektrana Kožnjar, a u neposrednoj blizini je odmaralište hotelskog tipa „Dečanski borovi”.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1981. godine grad je bio većinski naseljen Albancima. Nakon rata 1999. godine većina Srba i Crnogoraca je napustila Dečane.

Etnički sastav prema popisu iz 1961.[1]
Albanci
  
1.325 72,4%
Crnogorci
  
321 17,5%
Srbi
  
143 7,8%
Ukupno: 1.829
Etnički sastav prema popisu iz 1981.[2]
Albanci
  
2.739 83,5%
Crnogorci
  
326 9,9%
Srbi
  
109 3,3%
Jugosloveni
  
58 1,8%
Ukupno: 3.280
Etnički sastav prema popisu iz 2011.[3]
Albanci
  
3.781 99,4%
Egipćani
  
9 0,2%
Ukupno: 3.803

Broj stanovnika na popisima:

Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.205
1953. 1.339
1961. 1.829
1971. 2.585
1981. 3.280
1991. 4.440

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.
  2. ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. godine pod2.stat.gov.rs
  2. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
  3. ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
  4. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]