Dejvid Koperfild (iluzionista)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dejvid Koperfild
Dejvid Set Kotkin
Datum rođenja(1956-09-16)16. septembar 1956.(67 god.)
Mesto rođenjaMetučen, Nju Džerzi
 SAD
PrebivališteLas Vegas, Nevada, Sjedinjene Države[1]
PartnerKlaudija Šifer (1994–1999)
Kloi Goselin (2006–danas)[2]
Deca1
Veb-sajtwww.davidcopperfield.com

Dejvid Koperfild (engl. David Copperfield, pravo ime Dejvid Set Kotkin 16. septembra 1956. u Metučenu, Nju Džerzi, SAD) je američki mađioničar i iluzionist, nagrađivan Emijem, poznat po specifičnim scenskim nastupima u kojima trikove izvodi kombinujući ih sa narativnim elementima. Među njegove najslavnije tačke se ubrajaju „Nestajanje Kipa slobode“, „letenje“, „levitiranje“ nad Velikim kanjonom, kao i „prolazak kroz“ Kineski zid. Forbs ga opisuje kao komercijalno najuspešnijeg mađioničara svih vremena.[3]

Koperfildovi televizijski specijali su osvojili 21 nagradu Emi od ukupno 38 nominacija. Najpoznatiji je po svojoj kombinaciji pripovedanja i iluzije. Koperfildova karijera od preko 40 godina proizvela je 11 Ginisovih svetskih rekorda,[4] zvezdu na Holivudskom šetalištu slavnih,[5] viteštvo francuske vlade,[6] i uvrštavanje među žive legende američke Kongresne biblioteke.[7]

Koperfild je do sada prodao 33 miliona karata i zaradio preko 4 milijarde dolara, više nego bilo koji drugi solo zabavljač u istoriji.[3][4][8][9] U 2015. godini, Forbs je naveo zaradu od 63 miliona dolara za prethodnih 12 meseci i rangirao ga kao 20. slavnu ličnost na svetu po najvišoj zaradi.[10]

Kada ne nastupa, on upravlja svojim lancem od jedanaest ostrvskih naselja na Bahamima, koje on naziva „Maša Kej i ostrva Koperfild zaliva”.[8][11]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Koperfild, koji je rođen u Mitačenu (Nju Džerzi) 16. septembra 1956. godine,[12][13] trikovima se počeo baviti u dvanaestoj godini i tada je kao je najmlađa ličnost primljena u Društvo američkih mađioničara[14]. U svojoj šesnaestoj godini upisao je univerzitet za mađioničare u Njujorku[15]. U svojoj osamnaestoj godini je kao umetničko ime uzeo „Dejvid Koperfild“ prema Dejvidu Koperfildu karaktera iz istoimene knjige Čarlsa Dikensa.

Koperfild je 1980. godine nastupio u horor filmu Voz terora u ulozi mađioničara Kena. Cameo-ulogu ima i u Prêt-à-Porter, filmu iz 1994. godine. Osim ova dva filma, Koperfild se na ekranu pojavio u specijalnim televizijskim emisijama i kao gost u redovnim zabavnim emisijama.

Godine 1982. Koperfild je osnovao Projekat Magija[16], rehabilitacioni program za pacijente sa izgubljenim ili oštećenim veštinama upravljanja udovima, a kojima trikovi i žongliranje služi za terapiju. Danas je ovaj program odobren od „Američke terapijske organizacije“ te je aktivno koristi preko 1.100 bolnica u 30 zemalja sveta.

Koperfild je poznat i po tome što je bio veren za super-modela Klaudiju Šifer. Posle veze koja je trajala šest godina par se razišao 1999. godine.

Časopis Forbes je objavio kako je Koperfild 2003. godine zaradio 57 miliona $, postavši tako deseta najbolje plaćena zabavna zvezda na svetu. Procenjuje se kako je i 2004. godine zaradio istu svotu - 57 miliona $ (35. mesto), a što se ponovilo i 2005. godine (41vo) [17]. Koperfild godišnje ima preko 500 nastupa u svetu.[18]

Karijera i poslovna interesovanja[uredi | uredi izvor]

Sa 18 godina, Koperfild se upisao na jezuitski Fordham univerzitet u Njujorku, ali je tri nedelje nakon početka prve godine otišao da igra glavnu ulogu u mjuziklu Magični čovek u Čikagu. Tada je usvojio umetničko ime Dejvid Koperfild, preuzeto iz čuvenog romana Čarlsa Dikensa, jer mu se dopalo kako zvuči. Pevao je, plesao i stvarao većinu originalnih iluzija korišćenih u emisiji. Magični čovek je postao najdugovećniji mjuzikl u istoriji Čikaga.[19][20]

Sa 19 godina kreirao je i nekoliko meseci vodio prvu emisiju „Magija Dejvida Koperfilda“ u hotelu Pagoda u Honoluluu, na Havajima, uz pomoć dizajnera zvuka i osvetljenja Vilija Martina.[21]

Koperfild nastupa za ABC specijal iz 1977. godine

Koperfildova karijera na televiziji je počela da bude ozbiljna kada ga je otkrio Džozef Kejts, producent brodvejskih emisija i televizijskih specijala.[22] Kejts je 1977. godine produkovao magični specijal za ABC pod nazivom The Magic of ABC, čiji je domaćin bio Koperfild,[23] kao i nekoliko specijala Magije Dejvida Koperfilda na CBS-u između 1978. i 2001. godine.[22] Bilo je 18 Koperfildovih TV specijala i 2 dokumentarna filma između 7. septembra 1977. i 3. aprila 2001.

Koperfild je takođe igrao lik mađioničara u horor filmu Voz užasa iz 1980. godine, a pojavio se i u filmu Visoka moda iz 1994. godine. Većina njegovih pojavljivanja u medijima odvijala se kroz televizijske specijale i gostujuće spotove u televizijskim programima. Njegove iluzije uključuju nestanak Lirdžeta (1981), nestanak i ponovno pojavljivanje Kipa slobode (1983), levitaciju iznad Velikog kanjona (1984), šetnju kroz Kineski zid (1986), bekstvo iz zatvora Alkatraz (1987), nestanak vagona restorana Orijent ekspresa (1991) i višeminutni let na sceni (1992).

Jedna od njegovih najzapaženijih iluzija dogodila se na televiziji 8. aprila 1983. godine: publika od 20 turista je uživo sedela ispred džinovske zavese pričvršćene za dve bočne skele izgrađene na Ostrvu Slobode u prostoru sa zatvorenim vidokrugom. Koperfild je, uz pomoć Džima Štajnmajera[24] i Dona Vejna, podigao zavesu pre nego što je ponovo spuštena nekoliko sekundi kasnije da bi otkrio da je prostor gde je nekada stajao Kip slobode prazan. Helikopter je lebdeo iznad njih da bi pružio pogled na iluziju iz vazduha i izgledalo je da je statua nestala, a samo je krug svetla koji je okružuje i dalje prisutan i vidljiv. Pre nego što je učinio da se statua ponovo pojavi, Koperfild je pred kamerom objasnio zašto je želeo da izvede ovu iluziju. Želeo je da ljudi zamisle kako bi bilo da danas u svetu nema slobode i kakav bi svet bio bez sloboda i prava koje uživamo. Koperfild je potom vratio statuu, okončavši iluziju rekavši da „naši preci nisu mogli (uživaju prava i slobode), mi možemo, a naša će deca“. Nestanak i ponovno pojavljivanje statue snimljeni su dugim snimkom kako bi se demonstrirao odsustvo trikova sa kamerom.[25][26] Ova iluzija je prikazana u četvrtoj sezoni serije Amerikanci, u epizodi pod naslovom „Čarolija Dejvida Koperfilda V: Kip slobode nestaje“, i u dokumentarnom filmu HBO-a Liberty: Mother of Exiles iz 2019. godine.[27][28]

Godine 1986, Koperfild je debitovao sa novom varijacijom klasične iluzije prepolovljavanja žene testerim. Koperfildova iluzija Pila smrti je predstavljena kao bekstvo koje je pošlo naopako, prepolovivši sebe, a ne pomoćnika, sa velikim mačom rotacione testere koji se spuštao odozgo.[29] Koperfildova Pila smrti postala je jedna od njegovih najpoznatijih iluzija.[30][31]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tablang, Kristin (July 9, 2016) "Inside David Copperfield's New $17.55 Million Mansion in Las Vegas". Forbes.com. Retrieved on 2018-02-02.
  2. ^ "Why David Copperfield Is Afraid of Marriage". Oprah.com. July 17, 2012
  3. ^ a b "Houdini in the Desert". Forbes.com. May 8, 2006
  4. ^ a b Guinness World Records 2006, p. 197 ISBN 1-904994-02-4
  5. ^ „Magic Web Channel hall of fame – David Copperfield”. Magicwebchannel.com. 16. 9. 1956. Pristupljeno 10. 6. 2009. 
  6. ^ "Reappearing Act: Inside The Multimillion Dollar World Of Illusionist David Copperfield". Forbes.com. September 5, 2013
  7. ^ „Living Legends”. Library of Congress. Pristupljeno 13. 4. 2008. 
  8. ^ a b „Baby it's certainly no illusion”. New York Post. 14. 8. 2011. Arhivirano iz originala 04. 02. 2012. g. Pristupljeno 14. 8. 2011. 
  9. ^ „Forbes 400 Richest Americans: Ones to Watch – David Copperfield”. Forbes. 2013. 
  10. ^ „The World's Highest-Paid Celebrities”. Forbes. 15. 11. 2015. 
  11. ^ David, Richard (6. 5. 2011). „David Copperfield's Caribbean Island”. departures.com. Arhivirano iz originala 14. 05. 2011. g. Pristupljeno 16. 07. 2019. 
  12. ^ Peres, Daniel. „Hy about Life”. Remember Hy. Arhivirano iz originala 5. 3. 2016. g. 
  13. ^ Witchel, Alex (November 24, 1996). "A Maestro of the Magic Arts Returns to His Roots". The New York Times. Retrieved on December 6, 2007. "David Seth Kotkin was born in Metuchen, N.J., 40 years ago; David Copperfield was born when David Kotkin turned 18, at the suggestion of the wife of a New York Post reporter. Which is why his passport reads David Kotkin, a k a David Copperfield."
  14. ^ A&E Biography - Biografija na Dejvid Koperfild. Arhivirano 2012-07-20 na sajtu Archive.today
  15. ^ „Kratka biografija na Chicago Gigs.”. Arhivirano iz originala 18. 8. 2009. g. Pristupljeno 24. 7. 2010. 
  16. ^ USA Today.
  17. ^ Listata na Forbes.com od 2005 i 2004 godina.
  18. ^ Baskil, Mark (maj 2004). „Dejvid Koperfild će ja mađepsa publikata vo Seul”. Seoul Times. 
  19. ^ „The Magic of David Copperfield”. Notre Dame & St Mary's Observer. Arhivirano iz originala 16. 5. 2013. g. Pristupljeno 21. 12. 2013. 
  20. ^ Brennan, Morgan. „Reappearing Act: Inside The Multimillion Dollar World of Illusionist David Copperfield”. Forbes. Pristupljeno 21. 12. 2013. 
  21. ^ David Copperfield Bio from A&E
  22. ^ a b „Joseph Cates, 74, a Producer Of Innovative Specials for TV”. New York Times. 12. 10. 1998. Pristupljeno 9. 6. 2009. 
  23. ^ Witchel, Alex (24. 11. 1996). „A Maestro of the Magic Arts Returns to His Roots”. The New York Times. Pristupljeno 14. 9. 2009. 
  24. ^ Biography. jimsteinmeyer.com
  25. ^ David Copperfield – Vanishing the Statue of Liberty. YouTube (December 1, 2010). Retrieved on 2018-02-02.
  26. ^ Jory, Tom (April 8, 1983) David Copperfield and the vanishing Miss Liberty. Associated Press via Kingman Daily Miner
  27. ^ May 05, Anthony Breznican; EDT, 2016 at 01:05 AM. „'The Americans' recap: Two Soviet sources disappear, and family life explodes”. EW.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-11-12. 
  28. ^ Aurthur, Kate (2019-10-03). „HBO’s ‘Liberty: Mother of Exiles’ Examines the Origins of the Nation’s Famous Statue”. Variety (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-11-12. 
  29. ^ Marshall, Alex (2021-01-29). „Sawing Someone in Half Never Gets Old. Even at 100.”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2022-11-12. 
  30. ^ „Summer of magic: David Copperfield exhibits his collection of wonders”. the Guardian (na jeziku: engleski). 2018-06-19. Pristupljeno 2022-11-12. 
  31. ^ „From Houdini to Copperfield, a Century of Jewish Magicians”. Tablet Magazine. 2018-07-10. Pristupljeno 2022-11-12. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]