Dinastija Petrović-Njegoš

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Disambig.svg
Druga značenja su popisana u članku Petrovići (višeznačna odrednica).
Info non-talk.svg Ovom članku ili jednom njegovom delu je potrebno prerađivanje.


Članak je označen ovim šablonom 17.01.2012. i nalazi se u kategoriji Istorija.
Pogledajte kako se menja stranica ili stranicu za razgovor za pomoć. Uklonite ovu poruku kada završite.


Petrović-Njegoš
Coat of arms of the House of Petrović-Njegoš (alt).svg
Država: * Mitropolija Crna Gora
* Knjaževina Crna Gora
* Kraljevina Crna Gora
Vladarska titula: * vladika i mitropolit
* knjaz
* kralj
Prvi vladar: Danilo I Petrović Njegoš
Posljednji vladar: Nikola I Petrović
Aktuelni starješina: Nikola Petrović
Smjena: 1918.
Nacionalnost: srpska
Vjera: pravoslavna
Zvanična stranica Orden knjaza Danila I

Dinastija Petrović-Njegoš je dinastija koja je vladala Crnom Gorom tokom 18., 19. i početkom 20. veka.

Istorija[uredi]

Kao što su skoro sve uglednije porodice crnogorske tokom vremena doseljene u Crnu Goru iz drugih srpskih zemalja, tako je doseljena i porodica Petrovića Njegoša, i to, prema predanju koje se u toj porodici čuva, iz Bosne, iz mjesta Zenice. Pretpostavlja se da se doseljenje desilo u doba vladavine Ivana Crnojevića (1471—1490.). Po doseljenju su se nastanili u Njegušima u Katunskoj nahiji.

O porijeklu i životu ove porodice prije njihovog doseljenja u Crnu Goru malo je poznatog, osim što predanje kazuje, da su za neko kratko vrijeme prije doseljenja boravili u Trebinju, a zatim u Njegošu planini, u mjestu Muževice. Po toj planini su i dobili dinastičko ime koje je prvi upotrebio vladika Danilo I kad je išao u Rusiju. Sudeći po jednom potpisu vladike Danila I, gdje se on naziva „Vojvodić srpske zemlje“, može se pretpostaviti, da je to bila jedna od starih vlastelinskih srpskih porodica, koja je, kao i mnoge druge, zbog prilika koje nastadoše u Bosni, pošto je Turci zauzeše, napustila svoje staro sjedište.

Prošla su verovatno tri do četiri naraštaja, dok se u toj porodici rodio Radul (koji je u kaluđerstvu uzeo ime Petar), po kojem se i nazvaše Petrovići.

Unuk ovoga Petra, a otac vladike Danila, Šćepan Kaluđerović, bio je knez Njeguški, a osim toga često je bio u izaslanstvu po narodnim poslovima kod patrijarha u Peć i zbog toga je, kao i zbog svoje pravičnosti i odlučnosti stekao velik glas i poštovanje u narodu.

Šćepan je, pored druge djece, imao sina Nikolu (docnije vladiku Danila), koji se je kao mladić vaspitavao i učio u cetinjskom manastiru, ali pošto Sulejman-paša skadarski razruši ovaj manastir, 1692. godine, Nikola se opet povrati kući svojih roditelja.

Kraj 17. vijeka bio je u opšte najkritičniji trenutak u istoriji Crne Gore. S posljednjem kamenom manastira Ivana Crnojevića porušen je i posljednji osnov one Crne Gore, koju Crnojevići zasnovali bjehu. Krajem godine 1696. Crnogorci se skupe na sabor, da biraju sebi gospodara i vladiku, te je njihov izbor pao na Nikolu (Danila) Petrovića Njegoša.

Ta porodica dala je Crnoj Gori do danas sedam vladalaca, pet od ovih vladalaca bili su u isto doba i crkveni poglavari - mitropoliti. Oni su bivali vladaoci prije, nego što su uzimali na sebe to visoko crkveno dostojanstvo, u kojem je bila sjedinjena vlast crkvenog i državnog poglavara. Tako npr. vladika Danilo bio je tri godine od naroda izabrani gospodar, pa je tek poslije toga vremena primio mitropolitsko dostojanstvo. Između 1830. i 1833. vladika Rade nazivao se: „Božjom milošću, ja đakon Petar II Petrović-Njegoš, Gospodar Crnogorski“, pa je tek docnije postao mitropolit. Osim toga, oni se nisu ni oblačili, izuzevši Svetog Petra Cetinjskog, kao crkveni poglavari, već su nosili narodno ruvo i oružje. I Sveti Petar u doba rata nosio je narodne haljine i oružje.

Postoje osporavanja teze da su Petrovići vladali od vladike Danila. Crnom Gorom su vladali Radonjići, što dokazuje i pismo Petra Prvog iz 1821. godine. On piše: "Mome Gospodaru... Radonjiću...na Njeguše... Vaš...poslušni sluga vladika Petar." (Iz knjige "Nekoliko krvavih slika iz albuma Petrović Njegoševe dinastije", str.222.) Viala De Somijer u svome putopisu kroz Crnu Goru navodi rivalstvo Radonjića i Petra Prvog, a tek je Njegoš preuzeo i svetovnu vlast od guvernadurske porodice Radonjića (Vukolaj Radonjić).

Orden Petrović Njegoš osnovan 1896. na 200 godina vladavine Petrović-Njegoša

Po hronološkom redu oni su slijedili ovako:

Rodoslov[uredi]

  1. Petar Kaluđer(ović)
    1. Ivan Petrović-Njegoš
      1. Ivan Petrović-Njegoš
      2. Sava Petrović-Njegoš (oko 1700 — 1781), bio koadjutor 1719—1735, vladika 1735—1781.
    2. Šćepac Kaluđerov Petrović-Njegoš, oženio Savu.
      1. Radul Petrović-Njegoš, oženio Vladicu
        1. Vasilije Petrović-Njegoš (1709—1766), vladika 1750—1766.
        2. Đuro Petrović-Njegoš, oženio Kojaču Vuković.
          1. Ivan Petrović-Njegoš
          2. Niko Petrović-Njegoš, oženio Stanu.
          3. Rafailo Petrović-Njegoš
      2. Danilo Petrović-Njegoš (oko 1670 — 1781), vladika 1697—1735.
      3. Petar Petrović-Njegoš
      4. Damjan Petrović-Njegoš
        1. Ivo Petrović-Njegoš, oženio Iku Popović.
        2. Marko Petrović-Njegoš, oženio Anđeliju Martinović.
          1. Savo Petrović-Njegoš, oženio Maru Milić.
            1. Đorđe Petrović-Njegoš, oženio Stanu Gopčević.
            2. Mašan Petrović-Njegoš, oženio Jovanu Radonić.
            3. Vuko Petrović-Njegoš, oženio Joku Subotić.
            4. Ivana Petrović-Njegoš, udata za Filipa Radonića.
            5. Stana Petrović-Njegoš, udata za Iva Bojkovića.
            6. Jovana Petrović-Njegoš, udata za Đura Doljanicu.
            7. Gordana Petrović-Njegoš, udata za Joka Rucovića.
          2. Tomo Petrović-Njegoš, oženio Ivanu Proroković.
            1. Joko Petrović-Njegoš
            2. Petar Drugi Petrović-Njegoš (1813—1851), vladika 1830—1851.
            3. Pero Petrović-Njegoš, prvo oženio Gordu Vrbicu, zatim Jovanu Đurašković, a zatim Gospavu Bulajić.
            4. Piljo Petrović-Njegoš
            5. Marija Petrović-Njegoš, udata za Andriju Perovića.
            6. Ćane Petrović-Njegoš, oženio P. Đurašković.
          3. Petar Prvi Petrović-Njegoš (1747—1830), vladika 1784—1830. Kanonizovan kao Sveti Petar Cetinjski.
          4. Stijepo Petrović-Njegoš
            1. Dimitrije Mitar Petrović-Njegoš
            2. Stanko Petrović-Njegoš, oženio Krstinju Vrbicu.
              1. Stevan Petrović-Njegoš
              2. Mirko Petrović-Njegoš, oženio Anastaziju (Stanu) Martinović.
                1. Nikola Prvi Petrović-Njegoš (1841—1921), knjaz 1861—1910, kralj 1910—1918. Godine 1860. oženio Milenu Vukotić (1847—1923).
                  1. Zorka Petrović-Njegoš, udata za Petra Karađorđevića.
                  2. Milica Petrović-Njegoš, udata za Petra Nikolajeviča Romanova.
                  3. Anastasija Petrović-Njegoš, prvo udata za Georgija Romanov-Lajhtenberga, a zatim za Nikolaja Nikolajeviča (Romanova).
                  4. Marica Petrović-Njegoš
                  5. Danilo Petrović-Njegoš, oženio Jutu (Milicu) Maklenburg-Šterlic.
                  6. Jelena Petrović-Njegoš, udata za Viktora Emanuela Trećeg.
                  7. Ana Petrović-Njegoš, udata za Franca Jozefa de Batenberga.
                  8. Sofija Petrović-Njegoš
                  9. Mirko Petrović-Njegoš, prvo se oženio sa Natalijom Konstantinović.
                    1. Stanislav Petrović-Njegoš
                    2. Mihailo Petrović-Njegoš, oženio Ženevjev Prižan.
                      1. Nikola Petrović-Njegoš, oženio Fransinu Navaro.
                        1. Altinaj Petrović-Njegoš
                        2. Boris Petrović-Njegoš
                    3. Pavle Petrović-Njegoš
                  10. Ksenija Petrović-Njegoš
                  11. Vera Petrović-Njegoš
                  12. Petar Petrović-Njegoš, oženio Violetu Vegker.
                2. Gorde (Anastazija) Petrović-Njegoš, udata za Sava Plamenca.
                3. Marija Petrović-Njegoš, udata za nekog Gopčevića.
              3. Danilo Petrović-Njegoš (1826—1861), vladika 1851—1852, knjaz 1852—1861. Godine 1861. oženio Darinku Kvekić (1838—1892).
                1. Olga Petrović-Njegoš
              4. Roke Petrović-Njegoš, udata za Pera Kaluđerovića.
              5. Joke Petrović-Njegoš, udata za Iva Radovića.
              6. Make Petrović-Njegoš, udata za Mitra Jovićevića.
              7. Jane Petrović-Njegoš, udata za Rista Boškovića.
            3. Joko Petrović-Njegoš, oženio Mandu Bulajić.
          5. Nepoznata ćerka, udata za nekog Plamenca.
          6. Nepoznata ćerka, udata za Luku Vukićevića.
      5. Luka Petrović-Njegoš, oženio Maru.
      6. Nepoznata ćerka, udata za Arsenija Plamenca.
      7. Nepoznata ćerka, udata za Kosturinu.

Literatura[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]

Vikizvornik
Vikizvornik ima izvorni tekst povezan s ovim člankom: